Naran : Jeanou Gonçalves Godinho Departamento : Relasaun International Turma : A
•Iha Siensia Ekonomia Mak hanesan Siensia ida ne'ebé koalia kona ba oinsa ita atu halao buat neebe ho sukat, Maneja, wainhira ita negosiu tenki halao buat ida nee, nomos Iha balu Jodi halao emprededorismu , no here no mos halo Tranzaksaun.
1.)Ekonomia mak hanesan siensia Ida nebe mak estuda konaba Aktividade Produsaun no Translasaun Iha ema ema lubuk Nia leet. 2.)Asaun ekonomia fahe ba 2 mak hanesan; - Parte Rezultadu - Parte Despeza/Kustu 3.)Prinsipiu ekonomia mos fahe ba Parte 2 mak hanesan ; - Atinje Rezultadu balun -rezultadu produtu Nebe mak masimu!
Siencia ekonomia hanesan siencia Ida neebe Estuda konaba aktividade Ema Nia Liu-liu iha area manezamentu iha kada pessoa,Liu husi asaun ka principiu Ema Ida -idak. Ba iha parte asaun nian Mak : * AKTIVIDADE saida Mak Ema nee halo: karik Nia nee (negosio no servisu kantor) *RESULTADO neebe Ema nee hetaan
Prinsipiu nian: * Atu DEZENVOLVE Moris iha nesesidade nian * Atu hasae Ita quantidade ekonomia iha familia
Ekonomia makro katak studu aktividade ekonomia lao iha rai laran hare iha parte hotu (comun). Husi ida ne,e, ekonomi makro sai hanesan meius importante hodi hase dezenvolvimentu ekonomia iha nasaun. Dezenvolvimentu ekonomia makro desloka ba kategoria (4) hat hanesan tuir mai ne’e: Cresemento ekonomia, Campo de Trabalho, Stablidade Ekonomi no Inflasaun. Tuir difinisaun husi palavra hirak ne’e objektivu atau hase kunesimento ekonomia makro iha sektor governu no swasta/privadu. Teoria ekonomia modernu tau perioridade liu ba sistema ekonomia makro ne’ebe implimenta iha nasaun hotu. Teoria ekonomia modernu tuir especialista Paul A. Samuelson hatete katak “ economics is the study of how societies use scarce resources to produce valuable goods and services and distribute them among different individuals”. Pensamentu hirak ne’e, implementa sai hanesan relevante iha pare ekonomia modernu.
Era modernu prejisa rekuinesimentu ekonomia tuir sistemaku, padraun akademiku. Sistematiku sai hanesan base fundamental ba edukasaun no social politika ekonomia hodi halao tuir regulamentu institusaun rule of the game. Hare ba parte (kaum melenial) joven barak sai “vitima” ba campo de trabalho. Menus husi campo de trabalho fo impakto bo’ot ba kresementu ekonomia liu-liu iha sektor ekonomia makro. Tanba ne’e maka, wainhira atu hasae diak liu ekonomia makro governu kria campo de trabalho ba joven hodi resolve problema desempregu iha rai laran. Problema desempregu sai polemika bo’ot iha sektor dezenvolvimentu ekonomia.
Guido Fernandes De Oliveira Ekonomia makro katak studu aktividade ekonomia lao iha rai laran hare iha parte hotu (comun). Husi ida ne,e, ekonomi makro sai hanesan meius importante hodi hase dezenvolvimentu ekonomia iha nasaun. Dezenvolvimentu ekonomia makro desloka ba kategoria (4) hat hanesan tuir mai ne’e: Cresemento ekonomia, Campo de Trabalho, Stablidade Ekonomi no Inflasaun. Tuir difinisaun husi palavra hirak ne’e objektivu atau hase kunesimento ekonomia makro iha sektor governu no swasta/privadu. Teoria ekonomia modernu tau perioridade liu ba sistema ekonomia makro ne’ebe implimenta iha nasaun hotu. Teoria ekonomia modernu tuir especialista Paul A. Samuelson hatete katak “ economics is the study of how societies use scarce resources to produce valuable goods and services and distribute them among different individuals”. Pensamentu hirak ne’e, implementa sai hanesan relevante iha pare ekonomia modernu.
Era modernu prejisa rekuinesimentu ekonomia tuir sistemaku, padraun akademiku. Sistematiku sai hanesan base fundamental ba edukasaun no social politika ekonomia hodi halao tuir regulamentu institusaun rule of the game. Hare ba parte (kaum melenial) joven barak sai “vitima” ba campo de trabalho. Menus husi campo de trabalho fo impakto bo’ot ba kresementu ekonomia liu-liu iha sektor ekonomia makro. Tanba ne’e maka, wainhira atu hasae diak liu ekonomia makro governu kria campo de trabalho ba joven hodi resolve problema desempregu iha rai laran. Problema desempregu sai polemika bo’ot iha sektor dezenvolvimentu ekonomia.
Naran: Fidelicio de Jesus Ramos Semester:II Departementu: Politika Desenvolvimentu Turma:A
1. Ciencia Ekonomia mak hanesan Siencia ida ne'ebe mak estuda kona-ba aksaun ka aktividades produsaun no tranksasaun iha ema lubuk ida nia leet. Siensia Ekonomia mos sai hanesan dalan ida ne'ebe mak atu lori ema ba komprende lalaok negosio nian oinsa atu bele hetan osan no bele nesesita nia vida humanu nian.
2. Aksaun siensia Ekonomia mak aksaun sira ne'ebe mak ema uza hodi hala'o negosio atu deside hodi lao ho modelu ida ne'ebe no buka alternativu oioin atu bele to nia tarzetu ka Resposta ne'ebe mak nia hakarak to -Parte dahuluk mak halo aksaun ka gastus Kiik maibe atinge regultadu masimu -Parte Daruak mak uza prinsipiu Ekonomia katak halo gastus ne'ebe mak boot maibe atinge regultadu minimu ho lalaok ne'ebe mak diak katak hotu lalais maske hetan regultadu minimu.
3. Prinsipiu Siensia Ekonomia katak mak hanesan dalan ida ne'ebe mak Faan nain balun uza no barak liu faan nain Estrangeiru sira mak uza, Mak hanesan uza gastus kiik hodi bele hetan resultadu ne'ebe mak masimu ida seluk mak halo gastus ne'ebe mak boot maibe hetan resultadu minimu iha prinsipiu ekonomia iha parte rua konforme faan nain sira atu kuda ida ne'ebe iha kakutak hodi halao nia negosio.
Dia 16.09.2023 Naran : Laura Desena Barreto Semester : II Turma C Departamento : Relasaun Internacional Siensia Economia mak hanesan siensia ne’ebe estuda kona aksaun ka aktivisade produsaun no halo transaksaun iha ema lubuk nia leet. Iha Timor Leste maioria ema barak uza liu prinsipiu ekonmia ,atu nune’e sira bele ganha bo’ot .Enquanto Ema Chinesa sira utiliza Ciensia Ekonomia,mezmo que hetan kiik maibe ganha maximu.
Perguntas daruak : Aksaun Ekonomia mak ema uza hodi halo negocio, antes de halo negocio presija hare ba fatin no situasaun , wainhira iha negocio presija mos halo cooperasaun atu nune’e negocio ne’ebe boot wainhira monu sei hetan ajuda husi organizasaun refere .
Responde datolu : Prinsipiu ekonomia Maioria ema estrageiro sira uza liu Ciensia ekonomia tamba antes de halo negocio sira mos presija analiza ba fatin no situasaun .
Naran. :Denilson de araujo carlos Turma. :C Departemento :Relasaun internasional Semester. :2
Definisaun siensia ekonomia mak estudu kona ba maneira atu distribui rekursu limitadu, ne'ebé inklui terra, kapitál, traballu no teknolojia, ba produsaun no dezenvolvimentu ekonómiku sira. Siensia ekonomia mos inklui estudu kona ba katuas kona ba prinsípiu ekonómiku no métedus analiza ekonómiku. Iha nível fundamentál, siensia ekonomia foka iha kustu no benefísiu sira ne'ebé relasiona ho produsaun, distribuisaun no konsumu sira nian ba bens no servisu.
NARAN:Balbina magno Moniz Turma:C Departamento:Relasaun internasional Semester:2
Siensia Ekonomia mak hanesan, estuda konaba aktividade produsaun no transaksaun iha ema lubun nia le'et. Aksaun Ekonomia mak hanesan aksaun sira ne'ebe mak ema uza hodi halo negosio atu deside hodi lao ho modelu ida nebe no buka alternativu oioin atu bele to'o Nia tranzeitu ka resposta nebe mak nia hakarak.
Naran : Genoveva Marcos Soares Maia Dep. : Relasaun Internasional Turma : C Siensia Ekonomi koalia konaba atividade produsaun no halo transaksaun iha ema lubun nia le'et. Siensia Ekonomia fahe ba parte 2 ne'ebe mak ema utiliza iha merkadu Prinsipiu Siensia Ekonomia no Sistema Ekonomia no maioria Timor oan sira sempre uja Prinsipiu Siensia Ekonomia Duke uja Sistema Ekonomia tamba Sira hakarak gasta oituan maibe hetan barak. Diferente ho negosiante Chinese sira nebe uja Sistema Ekonomia maske ni hetan rendimento kiik maibe Rai hamutuk to sai barak
Naran: Antonio Barreto Menezes Dep. : Estuda da Paz Semester: 1 Truma : A Data. :22/06/2025
1. Saida mak definisaun siensia Ekonomia?
Definisaun ekonomia estuda kona ba oinsa ema idi-idaksosiedadesira,sura no nada in sura jere recursu sira nebe limitado hodi hatan ba nesesidade sira nebe laiha limite. No envolve analiza oinsa mak halo analiza ba opsaun sira mak hanesan : Produsaun, Distribuisaun no konsumu.
2. Saida mak asaun Ekonomia?
Asaun ekonomia mak esforsu hotu- hotu nebe ema halo atu kumpri sira nia nesesidade moris nian hodi konsidera Pprinsipiu ekonomia sira.Asaun sira ne mos envolve produsaun no konsumu sasan no servisu sira. Ex: Asaun kona ba ekonomia iha moris lor loron nian mak hanesan. • produsaun harri negosio ida hodi produz sasan ka servisu sira
3. Saida mak prinsipiu siensia Ekonomia ? Prinsipiu siensia ekonomia mak regra ka matadalan nebe iha aktividade Ekonomia atu atinji objetivo balun.Hanesan hetan lukru masimu ho sakrifisio minimu……..
Naran:Estevao Alves Faria de Deus Fakuldade:Estudo ba paz Semester:I Turma:A Data:22-06-2025
1) Saida Mak Difinisaun Siensia Ekonomia? -Difinisaun Siensia Ekonomia Mak hanesan Ekonomia Estuda oinsa ema ida-idak no sosiedade sira halo opsaun sira konaba utilizasaun rekursu sira ne'ebe laiha limite. No mos ekonomia deskute konaba oinsa sasan no servisu sira hanesan; * Produz * Distribui no * Konsumu.
2) Saida Mak Asaun Siensia Ekonomia? -Asaun Siensia Ekonomia mak hanesan Esforsu hot-hotu ne'ebe ema halo atu kumpri sira nia nesesidade moris nian hodi konsidera prinsipiu Ekonomia sira. No Asaun Ekonomia fahe ba parte Rua(2) mak hanesan; * Asaun Ekonomia rasional no * Asaun Ekonomia la rasional
3). Saida Mak prinsipiu Siensia Ekonomia? -prinsipiu Ekonomia Mak hanesan matadalan ka regra ida ne'ebe uza iha atividade Ekonomia atu atingi objektivu balu hanesan;
* Prinsipiu Ekonomia subjasente * Komprimisiu * Kustu oportunidade * Hanoin Rasional no * Intensivu sira.
Naran: Agapito de Jesus P. Monteiro Dep: Estudu ba Paz Semester:I Turma:A Data: 24-06-2025
1.Saida mak difinisaun Ekonomi ? - Ekonomi Estuda hanesan siensia Ida ne'ebe Ajuda Ita komperiende oinsa ema bele uja buat sira ne'ebe la to'os (hanesan osan,tempu,Rai no trabalhu) atu satisfaze presija Moris hanesan Han,Uma,Edukasaun no servisu.
- Ita mo'os koalia Kona rekursu ekonomi mak hanesan,Osan(Kapital),Rai(Rekursu natural)Labarik forsa trabalhu no teknologia.
- Ekonomi mo'os fo hanoin ba parte rua Mak hanesan,Ekonomi Mikro ho Ekonomi Makro.
1. Ekonomi mikro Mak hanesan ,Oinsa individu,empreza no komsumidor Sira halo desizaun Kona ba uja rekursu.
2. Ekonomi makro Mak hanesan Ekonomis nasional tomak hanesan inflasaun Dezempregu Dezembolvimento ekonomiku no balnsu komersiu.
Ex.Se Osan la to'os,Ema presija halo desijaun bele ba hola hahan Ka Sosa ropa( Ekonomi Ajuda Ita halo desijaun ne'e ho Iian siensia )
2.Saida Mak Asaun siensia Ekonomia? - Siensia ekonomi mak Estuda Kona ba maneira Ema Sira produs distribusi no konsumu ba Sira iha sosidade. # lha Asaun siensia ekonomi ne'e mo'os iha parte Tolu Mak hanesan, 1.Produsaun 2.Distribuisaun 3.Konsumu - Produsaun Mak hanesan,halo servisu ka produsi beni ne'ebe Ema hotu presija no gosta.
- Distribuisaun Mak hanesan,Maneira beni Sira distribusi husi produtor ba komsumidor ka Ema ne'ebe presija
- Komsumu Mak hanesan,Ema Sira fo uza ka kmsumir beni no servisu ne'ebe Produsi.
3.Saida maka Principiu siensia Ekonomi?
- Principiu siensia ekonomi Sira Mak regras ka hanoinsira ne'ebe Ajuda Ita hatene oinsa Ita uja rekursu Sira ( Hanesan Tempu,Osan no buat seluk ) ne'ebe la to'os,Ita presija halo desizaun Kona ba Saida Mak importante Liu.
Naran: Dulce de oliveira borges Soares Klasse: Extensaun Turma: A Fakuldade : CSH Dep: SP Semester I
1. Saida maka siensia ekonomia? Difinisaun siensia ekonomia mak hanesan estudu kona-ba produsaun, distribuisaun no konsumasaun rekursu ekonomiku sira. Siensia ekonomia esplika oinsá ema, sosiedade no governu sira halo desizaun kona-ba alokasaun rekursu sira ne'ebé limitadu hodi satisfaz necessidade no hakarak sira.
Makroekonomi esplika ekonomia iha nivel nasional ka global, hanesan inflasaun, desempregu, kresimentu ekonomiku no polítika fiskál. Mikroekonomi esplika oinsá ema no empresa sira halo desizaun ekonomiku sira kona-ba produsaun, presu no demanda iha merkadu sira. Makro esplika "big picture", mikro esplika "detail sira"
2)saida maka asaun siensia ekonomia? Asaun siensia ekonomia mak hanesan análise, estudu no aplikasaun prinsipiu ekonomiku sira hodi komprende no prediz fenomenus ekonomiku sira. Asaun siensia ekonomia inklui:
Asaun siensia ekonomia ajuda atu komprende no solusiona problema ekonomiku sira. Ezemplu asaun siensia ekonomia mak hanesan:
1. Análise impaktu husi aumentu salariu minimum ba desempregu. 2. Estudu efeitu husi polítika fiskál ba kresimentu ekonomiku. 3. Predisaun efeitu husi mudansa taxa juros ba inflasaun. 4. Desenvolvimentu estratejia marketing ba empresa sira. 5. Avaliasaun impaktu ekonomiku husi projetu infraestrutura governu.
Ezemplu sira ne'e hatudu oinsá siensia ekonomia aplika iha pratika hodi solusiona problema ekonomiku sira.
3) saida maka prinsipiu siensia ekonomia? Prinsipiu siensia ekonomia mak hanesan:
1. Oportunidade Kostu: Sasán ida nia kostu mak buat seluk ne'ebé ita bele halo ho osan ne'ebá. 2. Lei Oferta no Demanda: Presu no kuantidade sasán sira ne'ebé ofer no demanda iha merkadu. 3. Utilidade Marginal: Satisfasaun tambahan husi konsumasaun sasán ida ne'ebé aumenta. 4. Alokasaun Rekursu: Desizaun kona-ba oinsá aloka rekursu sira ne'ebé limitadu. 5. Komparativu Avantajen: Produsaun sasán sira ne'ebé ita prodúz ho kostu menus komparadu ho ema seluk.
Prinsipiu sira ne'e forma baze hodi komprende no analiza fenomenus ekonomiku sira.
Ezemplu prinsipiu siensia ekonomia mak hanesan:
1. *Raridade*: Timor-Leste nia rekursu petroleu ne'ebé limitadu. 2. *Oportunidade Kostu*: Ita boot deside atu ba viagem ka halo investimentu ho osan $1000. 3. *Lei Oferta no Demanda*: Presu fehuk aumenta tanba demanda boot liu ofer. 4. *Utilidade Marginal*: Konsumasaun kafé ida ne'ebé aumenta, maibé depois sente la kontente tan ona. 5. *Alokasaun Rekursu*: Governu deside atu aloka osan ba infraestrutura ka edukasaun.
Ezemplu sira ne'e hatudu oinsá prinsipiu siensia ekonomia aplika iha vida loron-loron.
Naran : Jeanou Gonçalves Godinho
BalasHapusDepartamento : Relasaun International
Turma : A
•Iha Siensia Ekonomia Mak hanesan Siensia ida ne'ebé koalia kona ba oinsa ita atu halao buat neebe ho sukat, Maneja, wainhira ita negosiu tenki halao buat ida nee, nomos Iha balu Jodi halao emprededorismu , no here no mos halo Tranzaksaun.
1.)Ekonomia mak hanesan siensia Ida nebe mak estuda konaba Aktividade Produsaun no Translasaun Iha ema ema lubuk Nia leet.
BalasHapus2.)Asaun ekonomia fahe ba 2 mak hanesan;
- Parte Rezultadu
- Parte Despeza/Kustu
3.)Prinsipiu ekonomia mos fahe ba Parte 2 mak hanesan ;
- Atinje Rezultadu balun
-rezultadu produtu Nebe mak masimu!
Nelciana B. Gonçalves RI/Semester II Klass A
Siencia ekonomia hanesan siencia Ida neebe Estuda konaba aktividade Ema Nia Liu-liu iha area manezamentu iha kada pessoa,Liu husi asaun ka principiu Ema Ida -idak.
BalasHapusBa iha parte asaun nian Mak :
* AKTIVIDADE saida Mak Ema nee halo: karik Nia nee (negosio no servisu kantor)
*RESULTADO neebe Ema nee hetaan
Prinsipiu nian:
* Atu DEZENVOLVE Moris iha nesesidade nian
* Atu hasae Ita quantidade ekonomia iha familia
Naran: Albina Ferlizia Maria Barros
BalasHapusTurma_A
Departementu: Relasaun internasional
Definisaun ekonomia Mak hanesan siensia Ida ne'ebe estuda Kona ba
Aktividades produsaun konsumidor no distributor/transaksaun
Asaun siensia Ekonomia katak hanesan asaun ou dezisaun ba alternativu ne'ebe fo rezultadu ne'ebe Mak Diak
Prinsipiu siensia Ekonomia katak atu atinji rezultadu Balu depeza ba gastu tender Kiik. Ho kustu naton Maibe fo rezultadu produtu ne'ebe Mak maksimu.
Ekonomia makro katak studu aktividade ekonomia lao iha rai laran hare iha parte hotu (comun). Husi ida ne,e, ekonomi makro sai hanesan meius importante hodi hase dezenvolvimentu ekonomia iha nasaun. Dezenvolvimentu ekonomia makro desloka ba kategoria (4) hat hanesan tuir mai ne’e: Cresemento ekonomia, Campo de Trabalho, Stablidade Ekonomi no Inflasaun. Tuir difinisaun husi palavra hirak ne’e objektivu atau hase kunesimento ekonomia makro iha sektor governu no swasta/privadu. Teoria ekonomia modernu tau perioridade liu ba sistema ekonomia makro ne’ebe implimenta iha nasaun hotu. Teoria ekonomia modernu tuir especialista Paul A. Samuelson hatete katak “ economics is the study of how societies use scarce resources to produce valuable goods and services and distribute them among different individuals”. Pensamentu hirak ne’e, implementa sai hanesan relevante iha pare ekonomia modernu.
BalasHapusEra modernu prejisa rekuinesimentu ekonomia tuir sistemaku, padraun akademiku. Sistematiku sai hanesan base fundamental ba edukasaun no social politika ekonomia hodi halao tuir regulamentu institusaun rule of the game. Hare ba parte (kaum melenial) joven barak sai “vitima” ba campo de trabalho. Menus husi campo de trabalho fo impakto bo’ot ba kresementu ekonomia liu-liu iha sektor ekonomia makro. Tanba ne’e maka, wainhira atu hasae diak liu ekonomia makro governu kria campo de trabalho ba joven hodi resolve problema desempregu iha rai laran. Problema desempregu sai polemika bo’ot iha sektor dezenvolvimentu ekonomia.
Guido Fernandes De Oliveira
BalasHapusEkonomia makro katak studu aktividade ekonomia lao iha rai laran hare iha parte hotu (comun). Husi ida ne,e, ekonomi makro sai hanesan meius importante hodi hase dezenvolvimentu ekonomia iha nasaun. Dezenvolvimentu ekonomia makro desloka ba kategoria (4) hat hanesan tuir mai ne’e: Cresemento ekonomia, Campo de Trabalho, Stablidade Ekonomi no Inflasaun. Tuir difinisaun husi palavra hirak ne’e objektivu atau hase kunesimento ekonomia makro iha sektor governu no swasta/privadu. Teoria ekonomia modernu tau perioridade liu ba sistema ekonomia makro ne’ebe implimenta iha nasaun hotu. Teoria ekonomia modernu tuir especialista Paul A. Samuelson hatete katak “ economics is the study of how societies use scarce resources to produce valuable goods and services and distribute them among different individuals”. Pensamentu hirak ne’e, implementa sai hanesan relevante iha pare ekonomia modernu.
Era modernu prejisa rekuinesimentu ekonomia tuir sistemaku, padraun akademiku. Sistematiku sai hanesan base fundamental ba edukasaun no social politika ekonomia hodi halao tuir regulamentu institusaun rule of the game. Hare ba parte (kaum melenial) joven barak sai “vitima” ba campo de trabalho. Menus husi campo de trabalho fo impakto bo’ot ba kresementu ekonomia liu-liu iha sektor ekonomia makro. Tanba ne’e maka, wainhira atu hasae diak liu ekonomia makro governu kria campo de trabalho ba joven hodi resolve problema desempregu iha rai laran. Problema desempregu sai polemika bo’ot iha sektor dezenvolvimentu ekonomia.
Naran: Fidelicio de Jesus Ramos
BalasHapusSemester:II
Departementu: Politika Desenvolvimentu
Turma:A
1. Ciencia Ekonomia mak hanesan Siencia ida ne'ebe mak estuda kona-ba aksaun ka aktividades produsaun no tranksasaun iha ema lubuk ida nia leet.
Siensia Ekonomia mos sai hanesan dalan ida ne'ebe mak atu lori ema ba komprende lalaok negosio nian oinsa atu bele hetan osan no bele nesesita nia vida humanu nian.
2. Aksaun siensia Ekonomia mak aksaun sira ne'ebe mak ema uza hodi hala'o negosio atu deside hodi lao ho modelu ida ne'ebe no buka alternativu oioin atu bele to nia tarzetu ka Resposta ne'ebe mak nia hakarak to
-Parte dahuluk mak halo aksaun ka gastus Kiik maibe atinge regultadu masimu
-Parte Daruak mak uza prinsipiu Ekonomia katak halo gastus ne'ebe mak boot maibe atinge regultadu minimu ho lalaok ne'ebe mak diak katak hotu lalais maske hetan regultadu minimu.
3. Prinsipiu Siensia Ekonomia katak mak hanesan dalan ida ne'ebe mak Faan nain balun uza no barak liu faan nain Estrangeiru sira mak uza, Mak hanesan uza gastus kiik hodi bele hetan resultadu ne'ebe mak masimu ida seluk mak halo gastus ne'ebe mak boot maibe hetan resultadu minimu iha prinsipiu ekonomia iha parte rua konforme faan nain sira atu kuda ida ne'ebe iha kakutak hodi halao nia negosio.
Dia 16.09.2023
BalasHapusNaran : Laura Desena Barreto
Semester : II
Turma C
Departamento : Relasaun Internacional
Siensia Economia mak hanesan siensia ne’ebe estuda kona aksaun ka aktivisade produsaun no halo transaksaun iha ema lubuk nia leet. Iha Timor Leste maioria ema barak uza liu prinsipiu ekonmia ,atu nune’e sira bele ganha bo’ot .Enquanto Ema Chinesa sira utiliza Ciensia Ekonomia,mezmo que hetan kiik maibe ganha maximu.
Perguntas daruak : Aksaun Ekonomia mak ema uza hodi halo negocio, antes de halo negocio presija hare ba fatin no situasaun , wainhira iha negocio presija mos halo cooperasaun atu nune’e negocio ne’ebe boot wainhira monu sei hetan ajuda husi organizasaun refere .
Responde datolu : Prinsipiu ekonomia Maioria ema estrageiro sira uza liu Ciensia ekonomia tamba antes de halo negocio sira mos presija analiza ba fatin no situasaun .
Naran. :Denilson de araujo carlos
BalasHapusTurma. :C
Departemento :Relasaun internasional
Semester. :2
Definisaun siensia ekonomia mak estudu kona ba maneira atu distribui rekursu limitadu, ne'ebé inklui terra, kapitál, traballu no teknolojia, ba produsaun no dezenvolvimentu ekonómiku sira. Siensia ekonomia mos inklui estudu kona ba katuas kona ba prinsípiu ekonómiku no métedus analiza ekonómiku. Iha nível fundamentál, siensia ekonomia foka iha kustu no benefísiu sira ne'ebé relasiona ho produsaun, distribuisaun no konsumu sira nian ba bens no servisu.
NARAN:Balbina magno Moniz
BalasHapusTurma:C
Departamento:Relasaun internasional
Semester:2
Siensia Ekonomia mak hanesan, estuda konaba aktividade produsaun no transaksaun iha ema lubun nia le'et.
Aksaun Ekonomia mak hanesan aksaun sira ne'ebe mak ema uza hodi halo negosio atu deside hodi lao ho modelu ida nebe no buka alternativu oioin atu bele to'o Nia tranzeitu ka resposta nebe mak nia hakarak.
Prinsipiu siensia Ekonomia mak hanesan,atu atinji rezultadu balu depeza ba gastu tenki ki'ik,ho kustu naton maibe fo rezultadu produtu nebe mak maksimu.
Naran: Matilde Moniz
BalasHapusTurma:C
Departamento:Relasaun Internasional
Semester:II
1.Siensia Ekonomia hanesan , estuda konaba atividade produsaun no halo transaksaun iha ema lubun nia le'et.Tamba realidade iha Timor maioria ema uza liu Prinsipiu Ekonomia.Hodi sira hetan Ganha nebe boot.Maibe chine sira utiliza liu Siensia Ekonomia,tamba sira atinji rezultadu balun depeza ba gastu tenke ki'ik ho kustu naton maibe fo rezultadu ne'ebe mak maksimu.
2.Aksaun Siensia Ekonomia mak aksaun sira ne'ebe ema uza hodi halo negosio atu deside hodi la'o ho maneira ne'ebe buka alternativu atu bele to nia tarzetu no nia rezultado.Maibe presija mos halo cooperasaun atu nune'e negosio sai bo'ot hodi hetan ajuda husi organizasaun.
3.Principiu Siensia Ekonomia katak dalan ida ne'ebe ema Estrangeiru sira mak uza: hanesan uza gastu ne'ebe ki'ik hodi bele hetan rezultadu ne'ebe mak maksimu.
Graciano Fernandes Freitas. Departemen.(RI) 1.Difinisun economia MK hanesan estuda konaba actividade produsaun no transaksaun iha Ema lubuk Nia let.
BalasHapus2. Asaun economia signifika katak Hanesan hasaun deside alternativu neebe fo rezultadu neebe Diak , iha parte Rua²
1. rezulatadu maksimu
2. Rezultadu kustu.
3. Prisipiu Economia Mak Hanesan atinze rezultadu Balu, Depeza neebe kastus Tenser Kiik , ho produtu naton neebe Mak fo rezultadu neebe maksimu.
Naran : Genoveva Marcos Soares Maia
BalasHapusDep. : Relasaun Internasional
Turma : C
Siensia Ekonomi koalia konaba atividade produsaun no halo transaksaun iha ema lubun nia le'et.
Siensia Ekonomia fahe ba parte 2 ne'ebe mak ema utiliza iha merkadu Prinsipiu Siensia Ekonomia no Sistema Ekonomia no maioria Timor oan sira sempre uja Prinsipiu Siensia Ekonomia Duke uja Sistema Ekonomia tamba Sira hakarak gasta oituan maibe hetan barak.
Diferente ho negosiante Chinese sira nebe uja Sistema Ekonomia maske ni hetan rendimento kiik maibe Rai hamutuk to sai barak
Naran: Antonio Barreto Menezes
BalasHapusDep. : Estuda da Paz
Semester: 1
Truma : A
Data. :22/06/2025
1. Saida mak definisaun siensia Ekonomia?
Definisaun ekonomia estuda kona ba oinsa ema idi-idaksosiedadesira,sura no nada in sura jere recursu sira nebe limitado hodi hatan ba nesesidade sira nebe laiha limite. No envolve analiza oinsa mak halo analiza ba opsaun sira mak hanesan : Produsaun, Distribuisaun no konsumu.
2. Saida mak asaun Ekonomia?
Asaun ekonomia mak esforsu hotu- hotu nebe ema halo atu kumpri sira nia nesesidade moris nian hodi konsidera Pprinsipiu ekonomia sira.Asaun sira ne mos envolve produsaun no konsumu sasan no servisu sira.
Ex: Asaun kona ba ekonomia iha moris lor loron nian mak hanesan.
• produsaun harri negosio ida hodi produz sasan ka servisu sira
3. Saida mak prinsipiu siensia Ekonomia ?
Prinsipiu siensia ekonomia mak regra ka matadalan nebe iha aktividade Ekonomia atu atinji objetivo balun.Hanesan hetan lukru masimu ho sakrifisio minimu……..
Naran:Estevao Alves Faria de Deus
BalasHapusFakuldade:Estudo ba paz
Semester:I
Turma:A
Data:22-06-2025
1) Saida Mak Difinisaun Siensia Ekonomia?
-Difinisaun Siensia Ekonomia Mak hanesan Ekonomia Estuda oinsa ema ida-idak no sosiedade sira halo opsaun sira konaba utilizasaun rekursu sira ne'ebe laiha limite.
No mos ekonomia deskute konaba oinsa sasan no servisu sira hanesan;
* Produz
* Distribui no
* Konsumu.
2) Saida Mak Asaun Siensia Ekonomia?
-Asaun Siensia Ekonomia mak hanesan Esforsu hot-hotu ne'ebe ema halo atu kumpri sira nia nesesidade moris nian hodi konsidera prinsipiu Ekonomia sira.
No Asaun Ekonomia fahe ba parte Rua(2) mak hanesan;
* Asaun Ekonomia rasional no
* Asaun Ekonomia la rasional
3). Saida Mak prinsipiu Siensia Ekonomia?
-prinsipiu Ekonomia Mak hanesan matadalan ka regra ida ne'ebe uza iha atividade Ekonomia atu atingi objektivu balu hanesan;
* Prinsipiu Ekonomia subjasente
* Komprimisiu
* Kustu oportunidade
* Hanoin Rasional no
* Intensivu sira.
Naran: Agapito de Jesus P. Monteiro
BalasHapusDep: Estudu ba Paz
Semester:I
Turma:A
Data: 24-06-2025
1.Saida mak difinisaun Ekonomi ?
- Ekonomi Estuda hanesan siensia Ida ne'ebe Ajuda Ita komperiende oinsa ema bele uja buat sira ne'ebe la to'os (hanesan osan,tempu,Rai no trabalhu) atu satisfaze presija Moris hanesan Han,Uma,Edukasaun no servisu.
- Ita mo'os koalia Kona rekursu ekonomi mak hanesan,Osan(Kapital),Rai(Rekursu natural)Labarik forsa trabalhu no teknologia.
- Ekonomi mo'os fo hanoin ba parte rua Mak hanesan,Ekonomi Mikro ho Ekonomi Makro.
1. Ekonomi mikro Mak hanesan ,Oinsa individu,empreza no komsumidor Sira halo desizaun Kona ba uja rekursu.
2. Ekonomi makro Mak hanesan Ekonomis nasional tomak hanesan inflasaun Dezempregu Dezembolvimento ekonomiku no balnsu komersiu.
Ex.Se Osan la to'os,Ema presija halo desijaun bele ba hola hahan Ka Sosa ropa( Ekonomi Ajuda Ita halo desijaun ne'e ho Iian siensia )
2.Saida Mak Asaun siensia Ekonomia?
- Siensia ekonomi mak Estuda Kona ba maneira Ema Sira produs distribusi no konsumu ba Sira iha sosidade.
# lha Asaun siensia ekonomi ne'e mo'os iha parte Tolu Mak hanesan,
1.Produsaun
2.Distribuisaun
3.Konsumu
- Produsaun Mak hanesan,halo servisu ka produsi beni ne'ebe Ema hotu presija no gosta.
- Distribuisaun Mak hanesan,Maneira beni Sira distribusi husi produtor ba komsumidor ka Ema ne'ebe presija
- Komsumu Mak hanesan,Ema Sira fo uza ka kmsumir beni no servisu ne'ebe Produsi.
3.Saida maka Principiu siensia Ekonomi?
- Principiu siensia ekonomi Sira Mak regras ka hanoinsira ne'ebe Ajuda Ita hatene oinsa Ita uja rekursu Sira ( Hanesan Tempu,Osan no buat seluk ) ne'ebe la to'os,Ita presija halo desizaun Kona ba Saida Mak importante Liu.
Naran:Escolastica Gomes
BalasHapusKlasse:extensaun
Turma:A
Fakuldade:CSH
Dep:SP
Data:09-07-2025
1). Saida mak Difinisaun siensia Ekonomia?
Siénsia ekonómia nudar siénsia sosial ne'ebé estuda maneira oinsá ema (povu, individu, empresa, no governu) uza rekursu limitadu atu satisfaze nesesidade no dezenvuolve moris. Siénsia ne'e hala'o analiza produksaun, distribusaun, no konsumisaun beni no servisu.
2)Saida mak asaun siensia ekonomia?
Asaun siénsia ekonómia mak refere ba funsaun ka atividade prinsipal ne'ebé ekonómia halo atu estuda no ajuda solusiona problema moris iha laran sosiedade. Siénsia ekonómia iha duas asaun (ramo) prinsipal:
1. Ekonomia Deskriptiva (Deskriptivu / Positivu)
2. Ekonomia Normativa (Normativu / Preskriptivu)
3).Prinsípiu siénsia ekonómia sira mak regra fundamientál sira ne’ebé orienta komprénsuaun no analize sistema ekonómiku. Prinsípiu sira ne’e ajuda atu kompriende oinsá ema halo desizaun ekonomika iha situasaun rekursu ne’ebé limitadu.
Naran: Dulce de oliveira borges Soares
BalasHapusKlasse: Extensaun
Turma: A
Fakuldade : CSH
Dep: SP
Semester I
1. Saida maka siensia ekonomia?
Difinisaun siensia ekonomia mak hanesan estudu kona-ba produsaun, distribuisaun no konsumasaun rekursu ekonomiku sira. Siensia ekonomia esplika oinsá ema, sosiedade no governu sira halo desizaun kona-ba alokasaun rekursu sira ne'ebé limitadu hodi satisfaz necessidade no hakarak sira.
Makroekonomi esplika ekonomia iha nivel nasional ka global, hanesan inflasaun, desempregu, kresimentu ekonomiku no polítika fiskál. Mikroekonomi esplika oinsá ema no empresa sira halo desizaun ekonomiku sira kona-ba produsaun, presu no demanda iha merkadu sira. Makro esplika "big picture", mikro esplika "detail sira"
2)saida maka asaun siensia ekonomia?
Asaun siensia ekonomia mak hanesan análise, estudu no aplikasaun prinsipiu ekonomiku sira hodi komprende no prediz fenomenus ekonomiku sira. Asaun siensia ekonomia inklui:
1. Análise polítika ekonomiku
2. Estudu merkadu no kompetisaun
3. Predisaun ekonomiku
4. Desenvolvimentu estratejia ekonomiku
5. Avaliasaun impaktu ekonomiku husi polítika governamental
Asaun siensia ekonomia ajuda atu komprende no solusiona problema ekonomiku sira.
Ezemplu asaun siensia ekonomia mak hanesan:
1. Análise impaktu husi aumentu salariu minimum ba desempregu.
2. Estudu efeitu husi polítika fiskál ba kresimentu ekonomiku.
3. Predisaun efeitu husi mudansa taxa juros ba inflasaun.
4. Desenvolvimentu estratejia marketing ba empresa sira.
5. Avaliasaun impaktu ekonomiku husi projetu infraestrutura governu.
Ezemplu sira ne'e hatudu oinsá siensia ekonomia aplika iha pratika hodi solusiona problema ekonomiku sira.
3) saida maka prinsipiu siensia ekonomia?
Prinsipiu siensia ekonomia mak hanesan:
1. Oportunidade Kostu: Sasán ida nia kostu mak buat seluk ne'ebé ita bele halo ho osan ne'ebá.
2. Lei Oferta no Demanda: Presu no kuantidade sasán sira ne'ebé ofer no demanda iha merkadu.
3. Utilidade Marginal: Satisfasaun tambahan husi konsumasaun sasán ida ne'ebé aumenta.
4. Alokasaun Rekursu: Desizaun kona-ba oinsá aloka rekursu sira ne'ebé limitadu.
5. Komparativu Avantajen: Produsaun sasán sira ne'ebé ita prodúz ho kostu menus komparadu ho ema seluk.
Prinsipiu sira ne'e forma baze hodi komprende no analiza fenomenus ekonomiku sira.
Ezemplu prinsipiu siensia ekonomia mak hanesan:
1. *Raridade*: Timor-Leste nia rekursu petroleu ne'ebé limitadu.
2. *Oportunidade Kostu*: Ita boot deside atu ba viagem ka halo investimentu ho osan $1000.
3. *Lei Oferta no Demanda*: Presu fehuk aumenta tanba demanda boot liu ofer.
4. *Utilidade Marginal*: Konsumasaun kafé ida ne'ebé aumenta, maibé depois sente la kontente tan ona.
5. *Alokasaun Rekursu*: Governu deside atu aloka osan ba infraestrutura ka edukasaun.
Ezemplu sira ne'e hatudu oinsá prinsipiu siensia ekonomia aplika iha vida loron-loron.