Jumat, 28 Oktober 2022

KULINARIU TRADISIONAL

                                                          


 IKAN SABOKO
        IKAN SABOKO hanesan kulinariu tradisional ida ne'ebe mak naran bo'ot iha Timor-Leste, espesial iha municipio Liquica  posto Maubara no Atabae. 

IKAN SABOKO, se mak la hatene ai-han espisiál ida-ne'e??

Ita-boot sira gosta paprika ikan-saboko ? Karik la'ós ema hotu gosta hahán hanesan nee. Tanba bazeia ba forma no ezemplu ne'e ladún atrativu, maibé bainhira ita koko, mak ita sempre buka atu koko tamba nia savor. Tanba saboko halo ho espésie naturál sira, hanesan falun ho akadiru tahan no te'in ho métodu sunu / tunu. Rezultadu mak aroma ne'ebé prodús bele halo ita-nia apetite no hamalaha sa'e kedas.

ikan-saboko hanesan ai-han tradisional ida konesidu iha sosiadade timor-leste espesial husi muncipio Liquica, Postu Maubara ho nia seknifika sa no boko, ne’ebe katak falun no tunu. Iha inísiu, ikan te'in ho ai-sanak ka buat ne'ebé ita hatene hanesan ahi klak, prosesu halo fábrika ne'e naruk tebes, ne'ebé maizumenus oras 1-3. Maibe liu tiha tempu, ema hahú te'in ikan-saboko uza tunu-iha oven modernu sira, ka barbecue.

            Loos duni, se imi gosta han  ikan saboko, entaun la kompletu se imi la bele halo kriasaun  ikan saboko ba imi atu han iha uma. Iha kraik mak iha formatu oin-oin husi receita ikan saboko ne'ebé baibain ita koko, no keta preokupa tanba tékniku fábrika la difisil, sasán sira-ne'e rasik mak fasil atu hetan. Mai ita koko saboko nia receitu.


Material :

Akadiru tahan, (bele hudi tahan ou aluminu foil)

Ikan ( bele ikan mas.muzair, nila nst)

Bumbu :

  • Lis mutin
  • Lis mean
  • Du’ut morin
  • Tomate
  • Sukaer
  • Aimans musan
  • Pimento
  • Masin
  • masako

Metodu Produsaun ikan saboko :

Ê Hamoos ikan nia eskala/ kikit sira, hasai tiha nia ten sira, no fase didi'ak ho mos.

Ê Atu nune'e bele absorve espésie sira-ne'e, tesi didi'ak na'an tuir nesesedade.

Ê Hamoos espice ne'ebé prepara tiha ona, hodi aumenta uitoan de'it mina te'in nian bainhira estraga to'o fahe ba malu.

Ê Tuirmai tesi ikan ho espices ne'ebé kose tiha ona ba pedasuk kiik.

Ê Hasai tiha paprika husi ai-klahak, depois husik malirin ba tempu balu.

Ê Halo manas, uza ahi-klak ki'ik atu hetan rezultadu no aroma ne'ebé frajil liu

Ê Bainhira hare'e tasak ona, hasai aihi-metan, no serve bainhira manas.

Oinsa..............?? Nee fasil ka lae...............?? 




Minggu, 04 September 2022

OINSA MAK ITA BELE SAI HANESAN EMPREENDEDORISMU INOVATIVU





produsaun hahan ikan
produsaun axisoris xavi


Empreendedorismu Inovasaun KULINARIU KA NEGOSIU AI-HAN

autor Frans Belarmino D.S. Menezes

 Inovasaun negósiu mak prosesu hodi aplika ideia foun, kreatividade, no ideia foun sira ne'ebé relasiona ho hadi'a produtu ka servisu marka ida nian. Inovasaun iha negósiu nia objetivu mak atu responde ba nesesidade konsumidor sira-nian, manán lukru, no sei eziste nafatin iha kompetisaun merkadu.

 Emprezariu ida-idak, maski iha liña negósiu naran deit, tenke sempre halo inovasaun husi tempu ba tempu hodi mantein no aumenta susesu negósiu nian. Ita labele laran-susar no para inovasaun tanba kompetisaun negosiu maka'as tebes iha nasau Timor-Leste, Hahu husi restorante, caffe to ona kantina, ne’ebe hodi hamosu inovasaun ideias ba vendedor Negosiu kulinariu ai-han iha estra ninin. Ne’ebe sira nia kreatividades inovasaun liu husi produsaun ai-han ne’ebe oferese ba publiku (konsumidoris).

Negosiu kulinariu ka negósiu ai-han mak negósiu ida-ne'ebé nunka mate. Tanba hahán mak ema hotu buka liu. Maske negósiu ne'e la iha risku ho nia aumentu, tun no dezafiu hotu, negósiu ne'e sei bele sobrevive. Negosiu kulinariu nia konvidadu halo emprezáriu sira ne'ebé sei halo negósiu ne'e iha sira-nia inovasaun rasik ka kreatividade. Atu nune'e produtu ne'e iha vantajen kompara ho kompañia sira ne'ebé kompete ho kompañia sira ne'ebé iha sira-nia impresaun rasik no úniku ba konsumidor sira no halo sira fila fali hodi sosa.

Negosiu kulinariu ka negósiu ai-han mak negósiu ida-ne'ebé eskala uma-kain ne'ebé iha oportunidade di'ak ba agora no iha futuru. Iha merkadu bisnis iha kapital nasional (Dili), nesesidade vendedor kantinan Estrada ibu ka ninin, kontinua suli. Haree koñesimentu kona-ba vendedor kantinan Estrada ibun ka ninin, la'ós de'it ba klasse ekonomia kiik maibe bele to ona ba klasse ekonomia mediu, maibé mós ba bele hakat ona ba klasse ekonomia altu tamba Maioria vendedor sira ne’ebe iha halao aktividades refere ho KREATIVU &

INOVASAUN hodi atrai publiku (konsumedoris), sira nia laran au-mesmu mos ho presu neebe mak baratu.

Maibe realidade mak iha, se menus kreatividades husi joventudi hodi hola parte iha Negosiu kulinariu ka negósiu ai-han iha Estrada ninin, hodi espresa sira nia abilidade kreativu e inovasaun ba publiku liu husi aktividades empreendedorismu Negosiu kulinariu ka negósiu ai-han Estrada ibun ka ninin. No joventudi barak refere liu atu ba servisu iha rai liu ho razaun  hanesan : iha rai laran menus kompu servisu, vensimentu la sufisiente, laiha fundus, NSST.

Husi razaun hirak me’ebe mak em-jeral  asiste no rona iha publiku ne’e lahos hanoin ladiak maibe sira (joventudi) hanoin hodi halo flat ekonomia ka blasansu ba osan ne’ebe mak dala wain sulin sai ba rai liu,  hodi fo oportunidade wain mos ba ema estranjeiru hodi utiliza ba oportunidadae negosiu ki’ik no mediu iha rai laran hanesan gorengan domina husi ema javanes, trambulan husi pakistaun, kantina husi ema javanes no pakistaun, NSST.

Hare’e ba dezefius no oportunidade ne’ebe mak joventudi infrenra iha sira nia moris, mak parte governu, mai ho nia asaun husi kada ministeriu relavante ne’ebe apoiu mos husi agensia internasional no nasional sira ne’ebe ejiste iha Timor-Leste hodi hala’o implementa programa sira hanesan formasaun ba kooperativas, empreendedorismu, komesializasaun, ho objetivu atu fanu hikas esperitu joventudi sira hodi kaer nia kuda talin rasik. Meismu joventudi wain hola parte iha formasaun ne’ebe iha, maibe sira barak mos mak laiha konseinsia atu utiliza siensia ne’ebe mak sira hetan hodi implementa iha sira nia moris.

Iha parte balun mos observador atu fanun hikas belun joventudi tomak iha teritorrio Timor-Leste ho lia fuan Ai-kanoik beiala sira nian katak, “SERVISU HANESAN ATAN, HAN HANESAN LIU RAI”. Aumesmu tempu mos atu hatenten deit katak LABELE HAKAFODAK HO SALARIU KI’IK ou BO’OT, MAIBE OINSA ITA ATU JERE ita nia OSAN RASIK.

Liu husi biban ida ne’e observador atu rekomenda ba belun joventudi, katak ba imi ne'ebé hakarak hala'o negósiu kulinariu, iha ideia balun ne'ebé imi bele koko, iha deskrisaun iha kraik…..!

A.    TIPU INOVASAUN EMPREZARIAL

 Inovasaun iha negósiu la'ós de'it katak ita tenke kria produtu ka servisu foun ida, maibé iha tipu inovasaun oioin, hanesan:

 1. Inovasaun Produtu

 Fo buat balun foun ba produtu ida atu korresponde ho tendénsia. Porezemplu, oras ne'e iha

  1. Dosi Torta ho flavores modernu oioin hanesan keju, marmelada, etc.
  2. Hudi, Ai-Farina, Kombili Tunu ho flavores modernu oioin hanesan keju, nan-ut, susu ben, etc.
  3. Dosi ne’ebe produs husi ai han local hanesan fehuk, talas, lakeru, etc.
  4. Etu sedok ho flavores modernu oioin hanesan koto,fore, etc
  5. Batar-dan ho flavores modernu oioin hanesan fuga fali, tau na’an-ruin,etc
  6. Has budu, ho flavores modernu oioin hanesan sin midar no manas, atc.

Ida ne'e hanesan esforsu inovativu ida atu nune'e hahán tradisionál sira bele nafatin iha nesesidade no la lakon husi hahán estranjeiru ne'ebé tama ba merkadu lokal.

 2. Inovasaun ba Prosesu Negosiu nian

 Inovasaun hodi hetan dalan foun atu halo negósiu, bele sai husi kualkér aspetu. Porezemplu, loja ne'e uluk hanesan loja konvensiál no agora hanesan loja online. Uluk imi tenke selu osan, maibé agora imi bele uza funsaun transferénsia.

 3. Modelu Negosiu Inovasaun

 Inovasaun atu hetan dalan foun atu hetan lukru, halo osan ka poupa osan.

 Porezemplu, marka roupa la'ós de'it fa'an roupa maibé mós fornese servisu aluga roupa festa ne'ebé karun. Konsumedor sira sei hetan benefísiu tanba sira sente efisiente liu no marka ne'e mós sei hetan benefísiu maski sira la fa'an roupa.

 4. inovasaun ba haruka sasan (Delivery Innovation

Inovasaun iha maneira foun ida atu sosa sasán ne'ebé konsumidor sira la presiza mai diretamente ba loja tanba sasán sira bele haruka diretamente no lalais. Marka boot balun hanesan Tesla mós halo inovasaun kona-ba entrega karreta iha ne'ebé ita bele sosa karreta online. Tipu inovasaun ida-ne'e halo kompañia sai efisiente, avansadu no lukrativu liu.

B.    TIPU  INOVASAUN NEGOSIU ATU SUCESU BA NAFATIN

Iha ne'e mak sujestaun balu kona-ba oinsá mak ita tenke hahú inovasaun iha hala'o negósiu ida, empreza ki'ik no mós ba foin-sa'e sira:

 1. Esplora kriatividade

Halo negósiu la'ós de'it kona-ba kalkulasaun ne'ebé kuidadu entre kapitál no lukru, maibé presiza prosesu kriativu ida iha negósiu ne'e atu bele avansa  diak liu tan negósiu.

Formulariu kriatividade ne'e presiza iha estratéjia marketing, dezeñu pakote produtu, produsaun reklamasaun, kopia, hadi'a kualidade produtu/servisu, no iha kuaze setór negósiu hotu-hotu. Nunee, atór negósiu sira tenke iha kreatividade no servisu hamutuk ho ekipa sira ne'ebé iha vizaun, misaun, no pasiénsia ne'ebé hanesan atu aumenta valór negósiu nian.

 2. Analize Kompetitor

Prosesu inovasaun ida iha negósiu mak oinsá ita analiza hahalok kompetitivu iha negósiu. Hahu husi produtu saida mak kompetitor sira iha, detalle produtu, karakteristika, servisu, prosesu produsaun, materiál, to'o sira-nia estratéjia marketing.

Depois komprende tiha saida mak ita-boot nia marka falta bainhira kompara ho kompetidor sira, ita-boot no ita-boot nia ekipa tenke hahú inovasaun hodi sai uluk liu fali ita-boot nia kompetidor sira. Pelu menus, nivel produtu ne'ebé ita-boot sira halo la hanesan ho nivel kompetisaun nian iha konsumedor sira-nia oin.

Ita bele adopta estratéjia ne'ebé hanesan ho kompetidor sira ka hanoin ho kreativu liu atu aprezenta buat foun ruma ba merkadu.

3. Konsidera Testemuna Konsumedor sira

Konsumedor sira liu husi testamuna, kritika no sujestaun, ka revizaun fó ideia foun ba ita atu aprende. Konsumedor sira-nia opiniaun hotu, di'ak ka aat, ita tenke konsidera atu inovasaun tuir konsumedor sira-nia nesesidade no espetativa.  

Keta ignora koluna revizaun iha komérsiu eletróniku ka komentáriu husi konsumidor sira iha média sosial. Fo sujestaun hotu atu kria estratéjia ida-ne'ebé forte liu ba ita-nia negósiu iha futuru.

 4. Teknolojia optimizasaun ba negósiu

ÿ Uza abordajen marketing dijitál atu hadi'a ita-nia negósiu. Ita bele hahú fa'an ita-nia produtu ka servisu/sasan sira iha plataforma dijitál sira hanesan média sosiál no website.

ÿ Se ita la iha website, favór ida kontaktu lojaTalk, ne'ebé fornese servisu kriasaun website loja online gratuita.

ÿ Benefisiu husi iha sítiu loja online mak fasilita konsumidor sira atu asesu ba informasaun kona-ba produtu ne'ebé sira fa'an no halo tranzasaun online.

 Apoiu teknolojiku ohin loron permite konsumidor sira atu halo loja ho maneira ne'ebé fasil no pratiku liu.

 5. Laos limitadu ba mudansa

 Negosiu sira ne'ebé hetan susesu sei nafatin tenke inovadu. Halo mudansa pozitivu hodi adapta ita-nia negósiu ba nesesidade konsumidor sira ohin loron.

 Karik ita la bele troka produtu/servisu ne'ebé fornese, maibé aspetu balun hanesan estratéjia marketing tenke troka no ajusta.

6. Formasaun Ekipa Servisu Solid

Ekipa tomak hosi superiór to'o subordinadu hala'o papél ida iha prosesu inovasaun negósiu nian. Porezemplu, halo brainstorm semana-semana dala ida hodi halibur ideia ka sujestaun husi funsionáriu sira.

Treinamentu ba funsionáriu sira tuir sira-nia kampu bele mós sai nu'udar kompañia nia rikusoin atu nune'e sira bele dezenvolve ba negósiu.

 7. Hadia kualidade produtu/servisu

Foti saida mak falta iha produtu/servisu/servisu sira ne'ebé oras ne'e fornese. Buka ideia no inovasaun atu hadi'a kualidade produtu hodi responde ba nesesidade konsumidor sira-nian.

            Ita la presiza kria produtu foun ida-ne'ebé la hanesan ho produtu ne'ebé iha, maibé ita bele hahú hodi hadi'a kualidade produtu tuan hodi hadi'a liután.

Bele bolu marka orijinál KFC ne'ebé la troka no hafolin toman ne'ebé loos. Maske nunee, KFC kontinua inovasaun ba menus ai-han sira seluk hodi kria menus foun tuir tendénsia maibé la muda menu orijinál.

 8. Implementasaun Estratejia Foun Komersiu nian

Hanesan temi tiha ona, estratéjia marketing mak forma inovasaun negósiu ida-ne'ebé haree no forte tebes. Produtu ne'ebé hanesan bele fa'an iha merkadu ho métodu oioin atu dada konsumidor sira-nia atensaun.

 Iha ne'e mak inovasaun balun iha estratéjia marketing :

*      Uza meiu komersiál oioin, hahú husi métodu konvensiál sira iha impresaun jornál no revista sira to'o reklamasaun dijitál sira iha YouTube, IG, FB, Twitter, website, no média sosial sira seluk.

*      Rekruta modelu reklamasaun ne'ebé daudaun popular, influencers, lider xave sira (KOL), ka figura influénsia sira seluk.

*      Uza copywriting tuir konsumidor tarjetu no tuir tendénsia atuál sira.

*      Kriasaun anúnsiu vídeo, vídeo movimentu, animasaun, etc.

Iha ona inovasaun barak iha estratéjia marketing no promosaun sira seluk. Imi no imi-nia ekipa tenke sempre mai ho formuláriu ne'ebé loos atu dada kliente potensiál barak.  

 9. Kontinua kaer metin ba tempu sira

Keta para iha neeba, ita nu'udar ema negosiante tenke halo tuir tendénsia sira ne'ebé daudaun mosu. Porezemplu, ohin loron negósiu hotu-hotu iha sítiu loja online, nune'e ita mós tenke aproveita.

            Se ita la adapta ba dezenvolvimentu merkadu nian, ita-nia marka bele husik hela iha kotuk laran no fasil ba konsumidor sira atu haluha.

10. Halo oráriu ba Programa Inovasaun interna

Proprietariu emprezariál sira bele hetan ideia ba ekipa ida-idak atu hala'o programa inovasaun interna regulár. Objetivu mak atu aloka funsionáriu sira-nia enerjia kriativa no ezekuta ideia sira ne'ebé brilliante ne'ebé bele realiza.

 11. Hadia Fasilidade Eskritoriu/Fasilidade loja

Halo eskritóriu ka loja ne'e konfortavel no tuir ema marka ba funsionáriu no konsumidor sira ne'ebé mai diretamente. Fatin komforte ida atu hola merkadu sei hasa'e konsumidor sira-nia persepsaun di'ak kona-ba ita-nia marka.  

 12. Halo Relatoriu dezempeñu trimestrál

Presiza relatóriu kada trimestre, semestre, ka karik tinan-tinan atu avalia oinsá mak gráfiku kresimentu kompañia/ negosiu nian.

Saida mak fatór sira ba aumentu no oinsá atu mantein. Bainhira remata, relatóriu ne'e sei uza atu buka solusaun no kria planu negósiu potensiál liu tan.

 13. Hasae Rede Negosiu nian

Favor buka parseiru negósiu sira ka kolabora ho kompañia sira seluk atu habelar oportunidade no oportunidade negósiu sira.

 Ida-nee mak sujestaun balu ba inovasaun iha negósiu. Ita tenke kontinua esplora kreatividade no halo mudansa di'ak hodi kontinua hala'o ita-nia negósiu.

Ida ne'e mak diskusaun kompletu kona-ba signifikasaun, vantajen, no sujestaun inovasaun negósiu nian. Se ita la inovasaun, ita-boot nia marka sei la kompete ho kompetidor sira no kliente sira sei husik.

 Halo inovasaun beibeik ho regularidade. Inovasaun tenke halo ho kalkulasaun no konsiderasaun ne'ebé kuidadu.

 

 


 


Senin, 22 Agustus 2022

ANALIZA POLITIKA DEZEMVOLVIMENTU EKONOMIA MUNICIPIU ERMERA

 

"ANALIZA POLITIKA DEZEMVOLVIMENTU EKONOMIA MUNICIPIU ERMERA"

Autor : Frans Belarmino D.S. Menezes

KAPITLU I

INTRODUSAUN

Ermera hanesan mós ho munisípiu seluk, Ermera mós iha signifikadu próprio ba naran munisípiu nian. [1]Liafuan Ermera etimologikamente mai husi liafuan Mambae, ne’ebe fahe ba parte ruahanesan : Er no mera. Tuir istória, iha tempu beiala sira haktuir katak, desde uluk gerasaun Ermera mai husi Foho 3 mak hanesan Kailitlau, Lalimlau no Hituria no naran Ermera mai husi Be’e matan ida iha foho tolu nian huun. Cor husi be’e matan referido ne’e mean hanesan ran.

Ermera hanesan munisipiu ida ne’ebe geografikamente besik malu ho munisipiu (4) mak hanesan; Liquiça, Aileu, Ainaru, no Bobonaro. [2]Munisipiu Ermera mai husi Posto-Administrativu (5) Suku (52) Aldeia (276) ho populasaun kuaze 82,714 resin. Munisipiu Ermera ho nia populasaun kuaze as daruak husi Munisipiu 12 inklui rae-ketan. Maibe politika Dezenvolvimentu mikro ekonomia sosiadade ermera seidauk lao ho diak, tamba sektores produktivu barak mak seidauk utiliza tuir politika internu municipu ba atinji nesesidade municipal, tamba menus infrastrutura ba suporta aktividades sosiadade hanesan : Estrada, ponte, Elistricidade, bee mos, edukasaun, saude, komersializasaun, nsst.

Tamba ida ne’e mak parsija politika internu ne’ebe diak hodi bele organiza ba foti desizaun hodi hatan ba perkupasaun rejionál ne’ebe perkupa tebes ho infrastrutura ne’ebe mak lao neneik tebes, ne’ebe afeta ba mobilizasaun no serkulasaun makroekonomia iha municipiu ermera.

Munisipiu Ermera mak Munisipiu ida-ne'ebé kontribui relativamente boot ba kontribuisaun Produtu Brutu Rejional Domestiku (PBRD) Nasional. Liu husi setores agrikultur no peskas mak hanesan :

  1. Setór Agrikultura

1)     Modo

2)     Natar

3)     Produsaun Adubus (rai-metan)

4)     Bibeirus

5)     Kakao

 Setór Peskas

1)     Ikan Nila,

2)     Ikan Mas

3)     Ikan Mojaer

4)     Ikan Gabus,, nsst

 Setór Plantasaun

1)     Kafe,

2)     Vanilli,

3)     Maek,

4)     Avokate

5)     Ai Samtuku

6)     Ai na

7)     Ai teka

8)     Ai Boreisa. nsst

 

  1. Setór Pekuária.

1)     Manu Tolun (ayam Petelur)

2)     Manu-rade mareko

3)     Manu timor (ayam kampung)

4)     Fahi

5)     Karau

6)     Kuda.nsst

 

 

Iha sori seluk mos Municipiu Ermera iha nia potensia ba industria ki’ik no mediu hanesan :

1)     Soru tais husi posto administrativu no Atsabe, no posto administrativu Hatulia  A, suku Lemia,

2)     Produsaun Ai-A’u Iha Suku Lawala, Posto Administrativu Ermera

3)     Produsaun Kafe No Manu Tolun Iha Posto Administrativu Railaco,

4)     Produsaun Ikan Husi Posto Administrativu Hatulia-A, B No Ermara,

5)     Produsaun Tahu-Tempe Iha posto administrativu Ermera

6)     Produsaun Tua Manas husi sabraka iha Posto Administrativu Ermera,

7)     Produsaun Bani-Ben Husi Posto Administrativu Ermera

8)     Produsaun Adubus Husi Posto Administrative Railaku No Ermera

9)     Produsaun hare’e husi posto administrative Hatulia -A no Ermera

Iha parte balun Municipiu Ermera iha nia potensia torismu furak barak ne’ebe mak persija atu dezemvolve  diak liutan hodi bele hetan reseitas hanesan :

1)     Be’e Koor Mutin iha Posto Administrativu Atsabe

2)     Be’e Tuda Posto Administrativu Atsabe

3)     Lagoa iha ermera no Hatulia

4)     Be’e Manas iha Hatulia

5)     Kristu Liu Rai iha lete-foho, Atsabe, no Hatulia  no sst

 Hare’e ba potensia rekursu ne’ebe mak ho valór produsaun boot maibe nia lideransan mak see ho pensamentu ida ne’ebe naton, mak see la bele fo benifiu ba sosiadade iha rejionál nian, no nasional. Tamba hare’e tinan hirak liu ba ne'e iha mudansa lalais, iha orden mundiál ne'ebé afeta maka'as atividade ekonómika nasionál no rejionál sira. Atu hasoru dezafiu oioin ne'ebé mosu tanba mudansa ne'ebé lalais no ne'ebé akontese iha tinan hirak foin lalais nee, ho nune mak presiza planeamentu ne'ebé di'ak iha prosesu dezenvolvimentu ekonómiku. Atu bele halo planeamentu ne'ebé loos iha dezenvolvimentu ekonómiku, presiza hatene koñesimentu governu nian kona-ba excelencia iha área ekonómika ne'ebé iha interese, atu nune'e bele alkansa objetivu dezenvolvimentu ekonómiku nian, ne'ebé objetivu dezenvolvimentu ekonómiku nian mak atu hadi'a padraun moris komunidade nian, habelar oportunidade empregu nian, igualizasaun rendimentu, no halakon kiak.

Iha municipiu Ermera rasik, era autonomia rejionál fó ona oportunidade ba governu lokál sira, atu dezenvolve sira-nia vantajen rejionál sira. Governu lokál sira iha autoridade atu jere sira-nia finansa rasik no mós determina diresaun dezenvolvimentu ne'ebé atu implementa.

Dezenvolvimentu ekonómiku mak prosesu dezenvolvimentu multidimensional ne'ebé inklui transformasaun ba estrutura ekonómika sira ne'ebé integra ho dezenvolvimentu teknolojiku no mudansa iha sistema sosiál sira. Prosesu atu muda estrutura ekonómika envolve atividade hotu-hotu iha setór ekonómiku. Ne’ebe senkroniliza ho hanoin peritu Arsyad (2004), katak Dezenvolvimentu ekonómiku rejionál mak prosesu ida-ne'ebé governu lokál no komunidade sira jere sira-nia rekursu no forma modelu parseria entre governu no setór privadu atu kria empregu foun no estimula dezenvolvimentu atividade ekonómika rejionál sira.

Transformasaun estruturál ekonomia nian nu'udar rekizitu ida ba kreximentu ekonómiku ne'ebé suporta dezenvolvimentu sustentavel. Iha kontestu mudansa sira iha estrutura ekonomia rejionál Ermera nian, governu distritál ka sidade tenke bele analiza didi'ak mudansa setór sira ne'ebé akontese. Emerjensia setór foun sira mak buat di'ak ida ba ekonomia rejionál ne'ebé la'o ba oin. Se bele optimiza, setór foun sira-ne'e bele apoia ekonomia rejionál ne'ebé iha. Emerjensia setór foun sira-ne'e bele hasa'e valór produsaun rejionál nian. Dezenvolvimentu iha setór foun sira iha ekonomia rejionál sei enkoraja kreximentu ekonómiku iha rejiaun nee, iha ne'ebé kreximentu ekonómiku sai hanesan referénsia importante ida iha dezenvolvimentu ekonómiku.

Kresimentu ekonómiku nu'udar referénsia ida hodi hatene prosesu dezenvolvimentu nia susesu ka fallansu iha área ida tanba iha dezenvolvimentu ekonómiku ba kreximentu ekonómiku. Tuir peritus Sukirno (2011) hatete katak kresimentu ekonómiku nu'udar prosesu ida ba atividade ekonómika ne'ebé rezulta iha aumentu ba produsaun sasán no servisu iha komunidade atu nune'e bele hasa'e prosperidade komunidade nian. Indikador ne'ebé bele uza atu sukat taxa kresimentu ekonómiku rejionál mak taxa kresimentu Produtu Brutu Rejional Domestiku (PBRD) maske iha taxa kresimentu populasaun no karik iha mudansa ruma iha estrutura ekonómika.

Se ita ko'alia kona-ba Análize Polítiku Dezenvolvimentu Ekonomiku Munisipiu Ermera, ita tenke hatene kona-ba análize polítiku, no análize dezenvolvimentu ekonomiku atu bele sukat susesu dezenvolvimentu ba ema baibain ne'ebé iha hanoin oioin. Ida-nee tanba sira-nia koñesimentu la hanesan, sira-nia interese mós la hanesan. Tanba razaun nee, sidadaun hotu-hotu presiza iha persepsaun ne'ebé hanesan kona-ba indikadór susesu dezenvolvimentu nian, atu nune'e susesu dezenvolvimentu bele komprende husi hanoin ne'ebé hanesan.

Atu sukat nivel progresu dezenvolvimentu ne'ebé atinji ona, presiza medida ida. Indikador dezenvolvimentu no variabilidade sira bele diferente ba kada nasaun. Iha nasaun sira ne'ebé sei kiak, medida ba progresu no dezenvolvimentu sei iha nesesidade báziku sira hanesan eletrisidade ba área rurál sira, servisu saúde rurál sira, no presu ai-han báziku ki'ik. Maibe, iha nasaun sira ne'ebé konsege responde ba nesesidade hirak nee, indikadór dezenvolvimentu sei muda ba fatór sekundáriu no fatór tersiariu (Tixon, 2005).

Instituisaun internasionál sira uza indikadór ekonómiku sira, inklui rendimentu per-kapita gross national produc no Produtu Brutu Rejional Domestiku (GNP ka PBRD), estrutura ekonómika, urbanizasaun, no poupansa totál sira. Aleinde nee, iha mós indikadór rua seluk ne'ebé hatudu progresu dezenvolvimentu sosio-ekonomiku nasaun ka rejiaun ida nian, hanesan Indise Kualidade Moris (IKM) no Indise Dezenvolvimentu Umanu (Human Developmen Index).

Tuir mai, deddy T. Tikson (2005) sei aprezenta sumáriu ba indikadór lima:

1. Rendimentu per kapita

Rendimentu per-kapita, tantu iha termu Produtu Brutu Rejional Domestiku (PBRD), nu'udar indikadór makro-ekonomiku ida-ne'ebé uza ba tempu kleur ona hodi sukat kreximentu ekonómiku. Husi perspetiva makroekonomiku, indikadór ida-ne'e hanesan parte ida husi bem-estar umanu ne'ebé bele sukat, atu nune'e bele deskreve komunidade nia bem-estar no prosperidade. Parese katak rendimentu kada kapitál sai ona indikadór makroekonomiku ida-ne'ebé labele ignora, maske iha frakeza balun. Atu nune'e kresimentu rendimentu nasionál to'o agora uza ona hanesan meta dezenvolvimentu ida iha nasaun terseiru mundu. Ida-nee hanesan iha supozisaun katak komunidade nia moris-di'ak no prosperidade automatikamente indika husi aumentu rendimentu nasionál (kresimentu ekonómiku). Maibe, peritu balu konsidera uza indikadór ida-ne'e atu ignora modelu distribuisaun rendimentu nasional. Indikador ida-ne'e la sukat distribuisaun rendimentu no distribuisaun ben-estar, inklui asesu ne'ebé justu ba rekursu ekonómiku sira.

2. Estrutura ekonómika

Hanoin tiha ona katak aumentu ida iha rendimentu kada ema sei reflete transformasaun estruturál sira iha ekonomia no klase sosiál sira. Ho dezenvolvimentu ekonómiku no aumentu kada kapitál, kontribuisaun husi setór manufatura/indústria no servisu sira ba rendimentu nasionál sei kontinua aumenta. Dezenvolvimentu setór industriál no hadi'a taxa saláriu sei hasa'e nesesidade ba sasán industriál sira, tuir mai dezenvolvimentu investimentu no expansaun ba forsa traballu. Iha parte seluk, kontribuisaun setór agrikultura nian ba rendimentu nasionál sei tun.

3. Urbanizasaun

Urbanizasaun bele define hanesan proporsaun populasaun ne'ebé moris iha área urbana ne'ebé aumenta kompara ho área rurál sira. Urbanizasaun la akontese bainhira kresimentu populasaun iha área urbana hanesan zero. Tuir esperiénsia industrializasaun nian iha nasaun sira husi Europa Osidental no Amerika Norte, proporsaun populasaun iha área urbana ne'e diretamente proporsional ho proporsaun industrializasaun nian. Ida ne'e signifika katak urbanizasaun nia lalais sei aas liu tuir prosesu industrializasaun ne'ebé lalais. Iha nasaun industrializadu sira, populasaun barak liu mak hela iha área urbana, maibé iha nasaun dezenvolvidu sira, proporsaun boot liu mak hela iha área rurál sira. Bazeia ba fenomenu ida nee, urbanizasaun uza hanesan indikadór dezenvolvimentu.

 

4. Medida poupansa

Dezenvolvimentu iha setór manufatura/ indústria durante faze industrializasaun presiza investimentu no kapitál. Kapital finanseiru nu'udar fatór prinsipál iha prosesu industrializasaun iha sosiedade ida, hanesan akontese iha Inglaterra iha jeneralidade iha Europa iha inísiu kresimentu kapitalizmu ne'ebé tuir mai ho revolusaun industriál nian. Iha sosiedade ne'ebé iha produtividade aas, kapitál negósiu ne'e bele hetan liuhosi poupansa, tantu privadu no governu.

5. Indise Kualidade Moris nian

Indise Kualidade Moris (IKM) ka Indise Kualidade Moris Fíziku (IKMF) uza atu sukat komunidade nia moris-di'ak no prosperidade. Indise makro-ekonomiku labele fornese vizaun jerál kona-ba ema nia ben-estar hodi sukat susesu ekonómiku. Porezemplu, rendimentu nasionál nasaun ida nian bele aumenta beibeik, maibé la tuir mai ho aumentu iha bem-estar sosial.

    Indise kualidade moris kalkula bazeia ba :

(1) Espetativa média ba moris tinan ida nia laran,

(2) Taxa mortalidade infantíl no

(3) Literasia numerika (Anka buta huruf)

Iha índise kualidade moris nian, esperansa moris nian média no mortalidade infantíl mós bele deskreve estatutu nutrisaun ba labarik no inan sira, estatutu saúde, no ambiente familiár ne'ebé diretamente asosiadu ho ben-estar família nian. Edukasaun sukat tuir nivel literasia, ne'ebé bele deskreve númeru ema ne'ebé hetan asesu ba edukasaun nu'udar rezultadu dezenvolvimentu. Variavel ida-ne'e deskreve komunidade nia ben-estar, tanba família nia estatutu ekonómiku ne'ebé aas sei afeta membru sira-nia estatutu edukasaun. Husi ninia kriador sira, índise ida-ne'e konsidera di'ak liu atu sukat kualidade umanu nu'udar rezultadu dezenvolvimentu nian, aleinde rendimentu kada kapitál nu'udar medida ba kuantidade umanu.

6. Indise Dezenvolvimentu Umanu (Human Development Index)

Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu (UNDP) dezenvolve ona indikadór dezenvolvimentu sira seluk, aleinde indikadór sira ne'ebé eziste. Ideia báziku ne'ebé bazeia ba índise ida-ne'e mak importánsia atu fó atensaun ba kualidade rekursu umanu sira. Tuir PNUD, dezenvolvimentu tenke ho objetivu atu dezenvolve rekursu umanu sira. Ho komprensaun ida-nee, dezenvolvimentu bele interpreta hanesan prosesu ida-ne'ebé ho objetivu atu dezenvolve desizaun ne'ebé ema bele halo. Ida ne'e bazeia ba supozisaun katak hadi'a kualidade rekursu umanu sira-nian tuir mai sei loke opsaun oioin no oportunidade oioin atu determina dalan moris umanu nian ho livre.

Kresimentu ekonómiku konsidera hanesan fatór importante ida iha ema nia moris, maibé la automatikamente afeta ba hadi'a ema nia dignidade. Iha ligasaun ida nee, iha komponente tolu ne'ebé konsidera hanesan komponente ne'ebé desizivu liu iha dezenvolvimentu, longevidade no saude, akizisaun no dezenvolvimentu koñesimentu, no hadi'a asesu ba vida ne'ebé di'ak liu. Indise ida-ne'e kria husi kombinasaun komponente tolu, hanesan :

1.     Espetativa moris médiu bainhira moris,

2.     Atinjiu edukasaun médiu iha nivel elementar, sekundáriu.

3.     Rendimentu per-kapita kalkula bazeia ba Paridade kbiit atu sosa (Power Purchasing).

Dezenvolvimentu umanu iha relasaun besik ho hasa'e kapasidade umanu ne'ebé bele rezumu katak hosi hasa'e koñesimentu, atitude no abilidade, aleinde estatutu saúde membru família hotu-hotu no sira-nia ambiente.

 

 

 

KAPITLU II

ENKUADRUMENTU TEORIA

 Bazeia ba esklaresementu analiza iha leten mak autor mos sinkronaliza hanoin hirak ne'e ho referensia literasia hodi bele reforsa ba analiza politika dezemvovimentu ekonomia rejionál mak hanesan tuir mai :

1.     Teoria Dezenvolvimentu Ekonomia

Dezenvolvimentu ekonómiku tuir Arsyad (2004) nu'udar prosesu ida-ne'ebé kauza aumentu iha rendimentu reál kada kapitál husi populasaun nasaun ida nian iha tempu naruk nia no akompaña husi hadi'a sistema institusionál sira. Nunee, dezenvolvimentu ekonómiku nu'udar prosesu multidimensional ida, ne'ebé aleinde buka de'it kreximentu ekonómiku, buka mós hasa'e rendimentu kada ema, hamenus dezigualdade rendimentu no hamenus kiak. Dezenvolvimentu ekonómiku mós inklui mudansa fundamentál oioin ba estrutura sosiál sira, ema nia hahalok, sistema institusionál sira. Buat ida-ne'ebé importante liu iha prosesu dezenvolvimentu mak haluan oportunidade empregu produtivu sira.

2.     Teoria Mudansa Estrutural

Teoria mudansa estruturál foka liu ba diskusaun kona-ba mekanizmu transformasaun ekonómika ne'ebé nasaun dezenvolvidu sira esperiénsia ona. Ida ne'ebé uluk depende ba setór agrikultura hodi harii estrutura ekonómika ida-ne'ebé modernu liu, no domina husi setór indústria no servisu (Sunan, 2015). Prosesu transformasaun ekonómika akontese iha maneira ne'ebé kontribuisaun husi setór manufatura ba rendimentu nasionál ikusmai liu kontribuisaun husi setór agrikultura, nune'e bele dehan katak ida-ne'e hanesan mudansa boot ida ba kompozisaun indústria iha ekonomia nasaun nian (Todaro no Smith, 2011).

3.     Teoria kresimentu ekonómiku

Tuir Sukirno (2011), kresimentu ekonómiku define hanesan dezenvolvimentu atividade sira iha ekonomia ne'ebé hamosu produsaun sasán no servisu sira iha sosiedade aumenta. Atu sukat kreximentu ekonómiku, presiza kompara ekonomia husi períodu ida ba períodu seluk. Atu kompara ida-nee, tenke realiza katak mudansa iha valór rendimentu nasionál nian kauza husi fatór rua, hanesan mudansa iha nivel atividade ekonómika no mudansa iha presu produsaun. Fator dahuluk nia influénsia mak tanba mudansa iha estrutura ekonómika ne'ebé di'ak liu no segundu tanba avaliasaun rendimentu nasionál tuir presu ne'ebé prevee iha tinan ne'e nia laran.

4.     Teoria Baze Ekonomika

Tarigan (2005) konvida teoria baze ekonómiku ne'ebé bazeia ba ninia hanoin katak magnitude husi taxa kreximentu ekonómiku iha rejiaun ida determina husi montante esportasaun ne'ebé rejiaun ne'e halo. Setor ekonómiku ida-ne'ebé bele esporta ba área seluk signifika.

Setor ekonómiku ne'ebé sai hanesan vantajen ida-ne'e bele hetan optimizasaun atu nune'e kresimentu ne'ebé di'ak mosu, entaun setór ne'e bele uza hanesan setór xave ida-ne'ebé apoia kresimentu ekonómiku iha área nee.

5. Teoria Setor Featured (Teoria sektor unggulan)

Definisaun setór lider ida-ne'ebé bazeia ba asosiasaun ho forma komparasaun ida, maske komparasaun ne'e iha eskala internasional, rejionál ka nasionál ida. Iha ámbitu nasionál, setór ida bele kategoria hanesan setór ne'ebé lidera se setór iha rejiaun ida bele manán kompetisaun iha setór ne'ebé hanesan ho rejiaun sira seluk atu nune'e bele prodús esportasaun (Silalahi, 2011). Setor sira ne'ebé lidera sei iha poténsia boot liu atu kresimentu lalais liu duke setór sira seluk iha rejiaun ida.

 

 

           

 

 

 

 

KAPITLU III

LIAN MAK TAKA

 

3.1.Konkluzaun

Ermera mós iha signifikadu próprio ba naran munisípiu nian. Liafuan Ermera nian origem mai husi liafuan mambae, Er + mera. Tuir istória, iha tempu beiala sira haktuir katak, desde uluk gerasaun Ermera mai husi Foho 3 mak hanesan Kailitlau, Lalimlau no Hituria no naran Ermera mai husi Be’e matan ida iha foho tolu nian huun. Cor husi be’e matan referido ne’e mean hanesan ran.Munisipiu Ermera ho nia populasaun kuaze as daruak husi Munisipiu 12 inklui rae-ketan. Maibe politika Dezenvolvimentu mikroekonomia sosiadade ermera seidauk lao ho diak, tamba sektores produktivu barak mak seidauk utiliza tuir politika internu municipu ba atinji nesesidade municipal, Liu husi setores agrikultur no peskas mak hanesan : Modo, Natar, Produsaun Adubus (rai-metan), Bibeirus Kakao, ikan, Kafe, Vanilli, Maek, Avokate, Ai Samtuku, Ai na, Ai teka, Ai Boreisa, Manu Tolun (ayam Petelur)Manu-rade no Manu timor (ayam kampung), Fahi, Karau, Kuda, nsst.

Tamba menus infrastrutura ba suporta aktividades sosiadade hanesan : Estrada, ponte, Elistricidade, bee mos, edukasaun, saude, komersializasaun. Tamba ida ne’e mak parsija politika internu ne’ebe diak hodi bele organiza ba foti desizaun hodi hatan ba perkupasaun rejionál ne’ebe perkupa tebes ho infrastrutura ne’ebe mak lao neneik tebes, ne’ebe afeta ba mobilizasaun no serkulasaun makroekonomia komunidade iha Municipiu Ermera.

3.2.Sujestaun

1)     Husu ba governu atu asilera ba infara-estrutura Estrada no ponte entre suku ba postu administrative  iha Municipiu Ermera.

2)     Husu ba governu atu halo kanalizasaun be’e mos ba komunidade iha Municipiu Ermera.

3)     Husu ba governu atu halo irigasaun be’e ba natar iha Lemia, Tata, sare’e no iha Gleno

4)     Husu ba governo atu sosializa  ba presu folin produtu hanesan kafe, vanilli no mae ba sosiadade iha municipiu ermera.

5)     Husu ba sosiadade municipal atu nafatin dezemvolve setor Agrikultura no Tourismu  iha Municipiu Ermera.

3.3.Rekmendasaun

Bazeia ba konklujaun iha leten, mak grupu atu rekomenda ba Parte:

A.    Governu Municipal Ermera

1)     Atu preodidade hasae fundus capital infra-estrutura ba Estrada, ponte, irigasaun, edukasaun, saude, fatin komersializasaun.

2)     governo atu kontola ba presu no asegura folin produtu hanesan kafe, vanilli no mae, hodi sosiadade labele lakon esperitu atu dezemvolve.

B.    Sosiadade Municipal

1)     Atu iha nafatin iha esperitu agrikultur  atu dezemvolve nafatin produtu local iha Municipiu Ermera.

2)     Husu ba tos nain sira atu esforsu ba hasae kualidade no kuantidade produsaun iha Municipiu Ermera.

3)     Husu ba sosiadade atu kuidade no tau matan ba infra-estrutura sira ne’ebe mak governu ofrese.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

BIBLIGRAFIA

 

Livru

Boediono. 1993. Teori Pertumbuhan Ekonomi. Edisi Pertama. Yogyakarta

Deddy TTikson2005. Indikator-indikator Pembangunan Edisi Pertama. Yogyakarta

Jhingan, M.L. 2002. Ekonomi Pembangunan dan Perencanaan. Jakarta: PT Raja Grafindo Persada.

Anisah, Lilis. (2018). Analisis LQ, MRP dan Klassen dalam Penentuan Sektor Unggulan dan Potensi di Kota Semarang. Seminar Regional BAPPEDA Provinsi Jawa Tengah 2018.

Arsyad, Lincolin. 2010. Ekonomi Pembangunan. Edisi Kelima. Yogyakarta. UPP STIE YKPN.

Docomentu

Care 2018. Lafaek ki’ik. Perfil municipiu ermera. Edisaun 2. New zelamd

Browsen internet

Ermera.gov.tl

 

 

 



[1] Portal municipiu ermera

 

[2] Kuadru estatestika municipiu ermera