Rabu, 28 Juni 2023

GOVERNU TIMOR-LESTE HALA’O KOOPERASAUN HAMUTUK HO AGENSIA PLAN INTERNASIONAL IHA AREIA AMBIENTE KLIMATIKU

 

GOVERNU TIMOR-LESTE HALA’O KOOPERASAUN HAMUTUK HO AGENSIA PLAN INTERNASIONAL IHA AREIA AMBIENTE KLIMATIKU

(Estudu Kazu iha Secretario Estadu e Meiu Ambiente)

Author: Marta Augosto Fatima Dos Santos (NRE: 17.03.01.121). Co-Author Frans Belarmino Dos Santos Menezes, SE.,M.Si

Fakuldade Siensia Sosias no Humana (CSH)
Departamentu Relasaun Internasional
Universidade da Paz (UNPAZ)
Rua: Osindo I Manleuana, Dili, Timor-Leste

ABSTRATU

Timor-Leste hanesan Nasaun ne’ebé independente labele hamriik mesak, maibe presiza halo koopersaun ho Nasaun sira iha mundo no Nasaun vizinho sira liu-liu agensia sira hotu, especial ba iha Agensia Plan internasional ne’ebé servisu hamutuk ho governu Timor-Leste hodi haree ba iha Desemvolvimentu Mudansa klimatika iha Nasaun Timor-Leste. Kualidade ambiental agora ne’e aumenta menus tamba asaun eksploitasaun ba natureza ne’ebé bo’ot no la sukat ba kapasidade ambiental no funsaun ekologia, ho nune’e mak  mós u mudansa ambiente klimatika ne’ebé akontese no fó  impaktu ba iha bee mós , no rai maran hodi afeita ba iha atividade sosiedade agricultura sira, Bazeia ba antecedente, maka hakerek nain halo identifikasaun hanesan : (1).Sociadade Agrikultur iha Nasaun Timor-Leste barak mak sei ho mentalidade agrikultur tradisional. (2).Tamba menus Koinesementu ne’ebé laiha konsensia no abilidade ba utiliza ambiente. (3).Menus sosializasaun edukasaun sivica husi minesterio relavante ba populasaun Timor-Leste, espesial ba sosiadade agrikultur sira atu oinsa utiliza no preteza ambiente ba nesesidade iha moris lor-loron ho diak. (4).Menus Implementasaun  lei tara-bandu ba sociadade ne’ebé mak kontra. Haree  problema ne’ebé temi iha antecedente no halo identifikasaun Problema maka nu’udar hakerek nain halo fórmulasaun problema Hanesan:Oinsa mak atu hatene kona-ba servisu Sekretariu  Estadu e Meiu Ambiente ho Agensia Plan Internasional ba proteje Mudansa Ambiente klimatika ne’ebé Akontese iha Nasaun Timor-Leste?.

Bazeia ba Identifikasaun Problema ho Fórmulasaun Problema maka Hakerek halo objetivo Peskiza Hanesan: Atu buka hatene, atu Analiza no Atu Deskreve kona-ba oinsa Secretario Estadu e meio Ambiente ba Proteje Mudansa Klimatika Ne’ebé Akontese iha Nasaun Timor-Leste. Teoria ne’ebé atu atinji mak hakerek nain utiliza enkuadramentu Teoria ne’ebé Kompostu husi, Téoria Kooperasaun, Téoria Governu, Téoria Nasaun, Téoria Ambiente, Téoria Desastre Naturais, Teoria Organizasaun internasional. Tipu  peskiza nee uza iha peskiza ida nee mak Tipu de Dadus Kualitativu Deskritivu katak atu observa fenomena sira nee akontese iha fatin peskiza ho faktu ka realidade hanesan ho kondisaun neelolos kona-ba servisu Sekretariu Estadu  e Meiu Ambiente ba proteje Mudansa Ambiente klimatika hosi fóntes dadus Primariu no Sekundariu,Tékniku Halibur Dadus, Instrumentu Peskiza no Téknika Análiza Dadus. Bazeia ba análizasaun dadus ne’ebé sita ona maka, Hakerek Nain kontinua atu halo interpretasaun kona-ba Kooperasaun Governu Timor-LesteServisu Hamutuk ho agensia Plan Internasional  iha Area Mudansa  Ambiente klimatika lao ho diak, no partisipa ativu ba apoiu dezemvolvimento kapital no investe material sira iha area (RRD) iha parte seluk mós  fó fórmasaun ba komunidade/Sociedade sira Oinsa atu  bele hadook a’an husi  Risku Desastre Naturais no oinsa halo prevensaun hodi responde ba desastre naturais Tamba maioria sociedade barak mak sei uza sistema tradisional.

Konkluzaun, Protesaun mós  sai hanesan passu ida hodi garantia nia natureza ne’ebé diak ho nia sustentabilidade hodi bele uza ba ohin no futuro, Timor-Leste hanesan Nasaun ne’ebé labele hamriik mesak, maibe presiza halo koopersaun ho Nasaun sira iha mundo no agensia sira hotu, especial ho Agensia Plan internasional ne’ebé servisu hamutuk ho governu Timor-Leste hodi haree ba iha Desemvolvimentu Mudansa klimatika iha nasaun Timor-leste.

Liafuan Xave : Governu, Nasaun, Kooperasaun, Agensia, Ambiente.

LIAN DAHULUK

1.1.Antesedente

Timor-Lestehanesan Nasaun ne’ebé independente labele hamriik mesak, maibe presiza halo koopersaun ho Nasaun sira iha mundo no Nasaun vizinho sira liu-liu agensia sira hotu, especial ba iha Agensia Plan internasional ne’ebé servisu hamutuk ho governu Timor-Lestehodi hare’e ba iha desemvolvimentu mudansa klimatika iha Nasaun Timor-leste. Ko’alia kona ba ambiente nian komposto husi  Biotik ho Abiotik. Abiotik mak  buat ne’ebé  la moris hanesan: Rai, bee, anin/ar. Biotik mak hanesan buat ne’ebé moris flora,fauna ema ho nia kultura ne’ebé  sempre dependensia ba malu hanesan kapasidade recursu naturais hodi atinji ba nesesidade moris lor-loron. kapasidade recursu naturais ne’e rasik importante ba ema hanesan rai, bee, no ár/aéreu.

Liu husi aktividades ema mak mudansa klimatika sai nu’udar ameasa boot ida ba iha mundo ohin loron inklui mós  nasaun Timor-Leste, no sai hanesan desafiu ba economia mundial, social, no ambiente. Kualidade ambiental agora ne’e aumenta menus tamba asaun eksploitasaun ba natureza ne’ebé bo’ot no la sukat ba kapasidade ambiental no funsaun ekologia, ho nune’e mak  mós u mudansa ambiente klimatika ne’ebé akontese hodi fó  impaktu ba iha bee mós, no rai maran hodi afeita ba iha atividade sosiedade agricultura, No iha parte balu mak Sekretariu e Meiu Ambiente hakarak halo kooperasaun Amizade ho agensia internsional hotu-hotu ba nivel nasional no internasional especial ba Agensia Plan Internasional ne’ebé mak partisipa ativu ba apoiu dezemvolvimento kapital no investe material sira iha area Redusaun Risku Desastre (RRD) tamba  dezemvolvimento humanu nu’udar xave primario atu dezemvolve iha Protesaun sivil. Sekretariu Estadu e Meiu Ambiente iha parte seluk mós  fó fórmasaun ba komunidade/Sociedade sira Oinsa atu  bele hadook a’an husi  Risku Desastre Naturais no oinsa halo prevensaun hodi responde ba desastre naturais.

Bazeia ba antecedente ne’ebé mak temi ona iha leten, maka nu’udar hakerek nain iha motivasaun atu hakerek obra sentifiku ho tema Kooperasaun Governu Timor-LesteServisu ho Hamutuk agensia Plan Internasional  iha Area Mudansa Ambiente Klimatika.

1.2.Identifikasaun Problema

Bazeia ba antecedente ne’ebé mak temi ona iha leten, maka hakerek nain ba proposta ida ne’e halo identifika ba problema mak hanesan tuir  mai ne’e:

1.     Sociadade agrikultur iha nasaun Timor-Lestebarak mak se’i ho mentalidade agrikultur tradisional.

2.     Tamba menus Koinesementu ne’ebé laiha konsensia no abilidade ba utiliza ambiente.

3.     Menus sosializasaun edukasaun sivica husi minesterio relavante ba populasaun Timor-Leste, espesial ba sosiadade agrikultur sira atu oinsa utiliza no proteja ambiente ba nesesidade iha moris lor-loron ho diak.

1.3.Fórmulasaun Problema

Bazeia ba problema hirak ne’ebé temi ona iha leten, maka hakerek nain ba proposta ida ne’e halo fórmulasaun problema mak:“Oinsa mak atu hatene kona-ba servisu Sekretariu Estadu e Meiu Ambiente ba proteje Mudansa klimatika ne’ebé Akontese iha Nasaun Timor-Leste?

 ENKUADRAMENTU TÉORIA

Objetivu prisipál ba iha enkuadramentu Teoria nian mak hodi bele organiza deskobrimentu peskija ne’ebé mak hala’o ona, parte ida ne’e importante tebes tamba le’e na’in sira bele kompriende katak tamba sa mak problema ka tema ida ne’e fó       ti sai hanesan peskija ida. Aleinde ida ne’e mós enkuadramentu Teoria hanesan atu buka hatene ka kompriende lolos kona-bá problema sira ne’ebé iha ligasaun ho resultadu peskiza ka kuiñesimentu ne’ebé mak kle’an.

 2.1. Teoria Kooperasaun

Haree ba sentidu kooperasun ne’ebé temi ona iha leten maka, K.J.Holsti, (2011:4). hateten katak hanesan ema ne’ebé moris sempre iha difikuldade kona-bá ninia nesesidade privadu ka problema individuál ne’ebé labele hetan solusaun bainhira la iha ema seluk nia apoiu, tamba moris ne’e sempre iha relasaun ba malu hodi tulun malu iha ita nia atividade saida de’it ne’ebé ita planu tiha ona hodi atinji ita nia interese.

Liu husi matenek nain sira nia hanoin hirak iha leten, mak hakerek nain konklui  katak, kooperasaun ne’e hanesan deit laiha nasaun ida mak iha mundu mak moris mesak, maibe tenki halo interdependensia ba malu entre nasaun ida ho nasaun seluk atu alkansa nesesidade hamutuk. No kooperasaun ne’e rasik akontese Tanba iha deseju hosi ema individu-individu sira. Atu servisu hamutuk ho ema seluk ho totalmente no senti sira nia aan sai mós  parte ida hosi grupu ne’ebé sira envolve ba hodi bele resolve problema ruma ne’ebé iha no bele atinji objetivu hamutuk.

2.1.1     Tipu‑Tipu Kooperasaun Internasional

Atu halo relasaun ho nasaun seluk tenki liu husi kooperasaun ho Nasaun sira ne’ebé desenvolve hela liu husi kombinasaun husi tipu oioin, ho fómas kooperasaun entre Estadu iha parte ha’at (4) mak hanesan tuir mai ne’e:

a.   Kooperasaun Bilateral: katak koperasaun entre Nasaun rua atu kolaborasaun hamutuk bainhira fórma diplomasi.

b.   Kooperasaun Trilateral: Kooperasaun entre Nasaun tolu atu alkansa objetivu nasaun ou interese nasaun  nian.

c.   Kooperasaun Multilateral: katak Kooperasaun ne’ebé kompostu husi Nasaun barak  mak halo kooperasaun ba malu ho objetivu ba interese nasaun nian no nesessidade povu nian.

d.    Kooperasaun Regional: Kooperasaun entre Nasaun sira ne’ebé iha rejiaun ida nia laran ho interese jeral  liu husi area politika, Ekonomi, Edukasaun, no Seguransa.

2.1.2 Prinsipiu sira Kooperasaun internasional nian

       Atu kooperasaun entre nasaun sira laiha mudansa sai hanesan relasaun kolonialismu, imperialismu ka kolonial mak konvensaun Viena 1969 estabelese prinsipiu kooperasaun ne’ebé ho karakter universal hanesan tuir mai ne’e:

a.   Mutual Benefisiu, prinsipiu kooperasaun ida ne’e importante tebes Tanba bele lori benfisiu ne’ebé hanesan ba parte hotu ne’ebé involve iha kooperasaun ne’e.

b.   Mutual Respectuprinsipiu kooperasaun ne’e mak atu evita parte hotu-hotu ne’ebé involve iha kooperasaun ne’e bele respeitu soberania kada nasaun nian.

c.   Mutual Supportaprinsipiu kooperasaun ne’e mak atu fórtalese relasaun entre   nasaun sira ne’ebé involve iha relasaun kooperasaun ida.

d.   Non-interven, prinsipiu ida ne’e importante tebes, aleinde evita parte seluk, no mós evita atu relasaun kooperasaun entre parte hotu ne’ebé ho interese labele mudansa sai kolonial ka relasaun imperialistik (Konvensaun Viena 1996).

 2.2. Teoria Kooperasaun Internasional

Matenek nain Kartasasmita (1998:3) dehan katak kooperasaun internasional akontese Tanba ‘nasaun nia komprensaun’ ne’ebé iha nia diresaun no objetivu ne’ebé hanesan, dejeju hetan suporta hosi kondisaun internasional ne’ebé presija malu, kooperasaun ne’e bazeia ba interese hamutuk entre nasaun sira Maibé interese ne’e la identiku.

Nune’e mós s tuir matenek nain Rudy, (2005:3). Hateten katak “Kooperasaun internasional bele hala’o iha fórma organizasaun internasional oioin, maske nasaun nafatin sai autor ne’ebé dominante iha fórmas kooperasaun internasional naun-governamental ne’ebé loron-loron nia numeru aumenta barak ba beibeik”.

2.2.Teoria Governu 

Tuir mantenek nain Mauna Pereira (2013:13) hateten katak, Governu nu’udar orgaun ezekutivu iha estadu ida nia laran,ne’ebé hari liu husi prosedimentu konstitusional hodi bele ezekuta atividade sira estadu nian tuir konfiansa ne’ebé povu rasik fó ba governu.”

Hanesan iha kontextu Timor-Leste, tuir Konstituisaun RDTL, Artigu 103o ne’ebé defini katak governu nu’udar orgaun soberania ida ne’ebé iha responsabilidade atu hala’o no ezekuta polítika jeral nasaun nian no mós orgaun superior Administrasaun Publika nian.

Papel governu ne’ebé atu hala’o no ezekuta polítika jeral nasaun nian bázeia ba Lei-Inan no Lei-Oan sira haruka. Tan ne’e rezumu husi ne’e mak responsa-bilidade governu mak atu hala’o no ezekuta lei. Hanesan hakerek ona iha Konstituisaun RDTL Artigu 107o katak governu mak hatan ba Prezidente Republika no Parlamentu Nasional kona-ba kondisaun no ezekusaun polítika interna no externa tuir Lei-Inan no Lei-Oan sira.

2.3.Teori Nasaun

Hare ba definisaun ne’ebé mak temi ona iha leten maka matenek nain Aristoteles (1989.21) hateten katak, Nasaun signifika konta ou akumula husi familia ne’ebé mak kompostu husi suku ida, nune’e ikus mai bele hari rasik nasaun ne’ebé nakonu ho objetivu  hodi obedese hamutuk.

Nue’e mós  tuir matenek nain. Max Weber (1997.54) hateten katak, Nasaun hanesan asosiasaun ida ne’ebé inklui iha teritoriu ida nia laran, hahu ho sistema ukun ne’ebé remata husi governu ne’ebé ho signifikadu hanesan ukun obrigatoriu (Monarquia).

Relasiona ho hanoin husi matenek nain sira iha leten maka, hakerek nain konklui katak; Familia mak sai hanesan nukleu ida ne’ebé kiik liu hodi fó rma nasaun, basa husi famlia mak fó             rma komunidade (Bairu) komunidade mak kria aldeia, liga ba Suku, hari Postu, kria Munisipiu no ikus main hodi fó       rma Nasaun.

2.4.Teoria Desastre Naturais

Tuir matenek Heru Sri Haryanto (2001): Nia Hateten Katak Desastre Hanesan Akontesementu ida ne’ebé mak mós u no estraga padraun moris ema nian,  no sasan ou bele mós  sobu uma sira ne’ebé besik iha area ne’eba, no animal sira. Akontesementu ida ne’e ema ida labele Resolve Mesak ho ninia kbiit no fó rsa  ne’ebé nia iha ka mesak ho sasan ne’ebé nia iha ba.

ASIAN DISASTER REDUCTION CENTER (Centru redusaun Desastre Asia 2003), Nia hateten katak Desastre Naturais Hanesan buat ne’ebé mak perigozu tebes ba komunidade sira no bele hamós u afeitadu ne’ebé mak maka’as no la diak ba komunidade sira no mós  material ambiente naturais nian. Iha ne’ebé nia impaktu saida deit bele fó cauza ba iha capasidade ema nian, to’o ikus labele salva sasan ne’ebé ita iha.

Bazeia ba esklaresementu iha leten mak hakerek nai konklui deit katak, desastre hanesan akontesementu ida ne’ebé mós u no estraga padraun moris ema no natureza nian,  no sasan ou bele mós  sobu uma sira ne’ebé besik iha area ne’eba, no animal sira.

2.5.Teoria Ambiente

Tuir matenek nain  Darsono (1995), Nia Hateten Katak Ambiente hanesan objetivu hotu no Kondisaun Ne’ebé Inklui iha ema nia Atividade,  no dala barak iha espasu no afeita kontinua ba ema nia moris, ou Bem Estar ema nian no tuir entidades moris nian.

Tuir matenek nain Soedjono Nia Hateten katak Ambiente Ne’e Inklui mós  Elementos Fatores Fisiku nian ne’ebé existe iha Natureza Ida, no mós  Inklui Ai-horis No ema.

Bazeia ba esklaresementu iha leten mak hakerek nain konklui deit katak, Ambiente  hanesan Kondisaun Ne’ebé  Inclui iha ema nia Atividade,  no espasu afeita kontinua ba ema nia moris diak  tuir entidades moris nian.

2.6.     Teoria Organizasaun

Tuir matenek nain James D. Mooney, Nia hateten katak Organizasaun hanesan fó rma ida ne’ebé Halibur ema hotu-hotu atu atinje objectivo comum.

Tuir matenek nain Chester I. Beranard, Nia hateten Katak organizasaun hanesan Sistema kolaborasaun nian ida ne’ebé ema realiza atu halao atividade hotu-hotu liu husi ema nain rua ba leten.

Bazeia ba esklaresementu iha leten mak hakerek nai konklui deit katak organizasaun ne’e atu halibur nasaun sira iha mundo ne’e ho hanoin ne’ebé hanesan, mehi neebe hanesan atu halo relasaun hodi atinje objectivu comum.

 METÓDU PESKIZA

3.1. Projetu Peskiza

Metodologia peskiza mak modelu ida atu hakerek nain utiliza hodi halo peskiza hodi identifika problema ka fenomena ruma ne’ebé akontese iha fatin peskiza nian. No utilizasaun métologia peskiza ne’e mak hanesan metologia quantitativu no metologia qualitativu, sira ne’e hotu depende ba dadus ne’ebé mak hakerek nain rekolha.

Tuir matenek nain sugiyono (2017:2) nia hateten katak metologia peskiza hanesan dalan ida atu peskizadora uza hodi fóti dadus ne’ebé; Rasional, emperis, no sistematiku.

 

 

 

 

3.2.Fatin no Situs Peskiza 

1.     Fatin

Fatin peskiza ne’ebé  atu hala’o peskiza mak dahuluk iha Sekretariu Estadu e Meiu Ambiente

2.     Informador peskiza

Hirak ne’ebé sai objetu peskiza ba mak hanesan tuir mai ne’e:

1.     Director geral e Meiu Ambiente

2.     Sosiadade  (1)

3.     Estudante (1)

Objektivu Principal husi mak atu buka hatene kona-ba Impaktu Dezemvolvimentu Mudansa klimatiku liu husi  intervista ne’ebé mak  halo inkeretu direita ho objetu peskiza hirak ne’ebé mak temi ona iha leten.

3.3. Tipu Dadu

a.     Dadus Kuantitativu

Tuir Matenek nain Azwar (2007:5), Hateten katak Peskiza kuantitativu nu’udar peskiza ida ne’ebé haka’as liu ba dadus-dadus numeru prosessu nian ho metodu estatistika. Husi ne’e hatudo katak peskiza kuantitativu hanesan tipu ida husi dadus ne’ebé bele sai sasukat no bele sura tamba iha relasaun metin liu ba Numeru.liu-liu bazeia ba Infó             rmasaun ne’ebé ita bele Define ho numero.

b.     Dadus Kualitativu

Tuir matenek nain Sukmadinata (2009:53-60) Hateten katak Peskiza kualitativu nu’udar peskiza ida ne’ebé uza hodi halo deskrisaun no analiza kona-ba fenomena, akontesementu, actividade, social, atetude, kreabilidade, persepsaun no ema individo ou groupu. Ho definisaun ba peskiza ne’e rasik kona ba dadus kualitativu utiliza hanesan dadus ho fó    rma verbal no laos numeru.

3.4. Fónte de Dadus

a.     Fónte Dadus Primariu

Tuir Matenek Nain Hasan (2002:82) Nia Hateten Katak Dadus Primariu Nu’udar Dadus Ida ne’ebé hetan ka Rekolha Direita iha kampu husi ema ne’ebé ita halo Peskiza ka ema ne’ebé ita Preciza. Husi ne’e Dadus Primariu ne’e ita konsidera nu’udar dadus ne’ebé peskizadora hetan ka Rekolha direitamente husi fó nte dahuluk. Tamba Ne’e Dadus Primariu husi peskiza ida ne’e mak infó       rmasaun ida ne’ebé peskizadora hetan direita husi husu no hatan.

b.     Fóntes Dadus Sekundariu

Tuir Matenek nain Hasan (2002:58), Nia Hateten katak Dadus Sekundariu hanesan dadus ida ne’ebé maka ita hetan no Rekolha husi ema ne’ebé halo peskiza no husi fó       nte ne’ebé iha ona. Husi Dadus ne’ebé peskizadoraa hetan ka rekolha laos direita husi ema ne’ebé hatan ba peskizadoraa nia perguntas, maibe   hetan husi dokumentu sira ne’ebé iha ona. Tamba ne’e iha peskija ne’e dadus sekundariu ne’e hetan husi dokumentus kona-ba desemvolvimentu mudansa klimatika iha Timor-Leste.

3.5.Téknika Halibur Dadus

Iha téknika halibur dadus iha prosesu peskiza ne’e maka nu’udar peskizadóra utiliza téknika oin tolu (3) maka haktuir mai ne’e:

a.     Observasaun

Tuir matenek nain Sukmadinata (2011:15) argumenta katak tékniku ne’e utiliza atu fóti dadus liu husi maneira observasaun direita kona-ba aktividade ne’ebé la’o dadauk. Kontunuasaun Tuir Marshall (1995:226).Liu husi dalan observasaun ne’ebé hala’o hela nu’udar peskizadóra atu bele aprende kona-ba hahalok no atividade peskiza nian.

b.     Intervista

Tuir Esterberg (2002:231) Nia hateten katak Peskizadóra atu konklui deit katak iha sorumutu entre ema na’in rua atu bele troka infó     rmasaun hó ideias liu husi prosesu husu no hatan,iha komunikasaun refere hanesan konstrusaun ida kona-ba problema ka topiku ne’ebé partikularmente.

c.      Dokumentasaun

        Téknika halibur dadus liu husi dokumentasaun hanesan metodu peskiza ida  ne’ebé utiliza atu hetan ka hatene ba dadus sira ne’ebé relasaun duni hó problema refere, katak atividade halibur dadus indireitamente ka hanesan objetu segundu maka liu husi dokumentus, arkivu no relatoriu anual.

3.6. Instrumentu Peskiza

Instrumentu peskiza hanesan  fasilidade ne’ebé uza iha durante peskizadóra hala’o prosesu peskiza, hó nia objetivu mak atu hafasil peskizadóra kona-bá prosesu rekolla infórmasaun iha terrenu, no instrumentu hirak ne’ebé atu uza husi peskizadóra hodi halo peskiza mak hanesan tuir mai ne’e, dahuluk mak peskizadóra hanesan instrumentu dahuluk iha prosesu peskiza no mós  instrumentu seluk hanesan:

1.     Matadalan Intervista no Kuestionáriu hanesan instrumentu ida ne’ebé peskizadór uza hanesan matadalan pergunta hodi hafasil peskizadóra atu halo pergunta bá respondente iha  fatin peskiza.

2.     Gravador hanesan instrumentu ida ne’ebé utiliza husi peskizadóra atu grava atividade intervista hotu ne’ebé halo husi intervistador bá infórmante.

3.     Kadernu mak sai hanesan instrumentu ida bá peskizadóra iha  fatin peskiza hodi hakerek atividade hotu-hotu husi rezultadu peskiza ne’ebé peskizadóra hetan iha fatin lokalizasaun peskiza.

4.     Lapizeira mak sasan ruma ne’ebé uza husi peskizadóra hodi hakerek atividade hotu- hotu inklui hakerek infórmasaun sira ne’ebé iha ligasaun ho problema peskiza.

3.7. Téknika Análiza Dadus

Atu halo análiza ba dadus hirak ne’ebé mak peskizadór akumula ka halibur ona durante halo peskiza maka, teknika ne’ebé peskizadóra uza hodi análiza problema refere liu husi tékniku análiza kualitativa deskritivu hanesan tuir mai ne’e.

1.     Halibur Dadus (Data Collection) katak  halibur dadus hotu husi data primariu no sekundaria ho nia teknika ka métode intervitsa, dokumentasaun ne’ebé iha ita halibur hamutuk. 

2.     Redusaun Dadus (Reduction Data) Dadus ne’ebé sira ne’ebé hetan iha fatin peskiza no halo prossesu rekolha dadus ne’ebé hetan barak no kompletu. Tamba ne’e preciza halo redusaun hanesan hili infórmasaun ne’ebé importante, tau didiak atu nune’e to’o remata prosessu konklusaun sei la’o ho diak.

 3.     Analiza Dadus (Data Display)

Peskizadóra fó konklui katak análiza dadus hanesan konjunta husi infómasaun estrutura no fó posibilidade atu fóti konklusaun no toma medidas, hare’e ba análiza dadus husi hakerek na’in sei atende saida mak akontese no saida mak tenke halo, hodi analiza ba fóti medidas atu implementa, ne’ebé possivel atu fóti konkluzaun hó análiza ne’ebé iha tiha ona.

4.     Konklusaun Ka Verifikasaun (Conclusion or Verification)

Katak hakerek nain sei halo konkluzaun ba dadus sira ne’ebé halibur husi primeiro to’o remata.

REZULTADU PESKIZA NO ESPLIKASAUN

Iha peskiza sientifiku ida ne’e, fatin peskiza mak importante tebes ba peskizadóra.Tanbá fatin peskiza mak fatór determinante ba peskizadóra hodi hetan dadus sira ne’ebé mak iha relasaun ho problema ne’e rasik no atu hetan resposta ba problema ne’e peskizadóra iha obrigasaun atu tun ba fatin peskiza hodi buka tuir problema ne’ebé mak iha. Iha kontestu peskiza Monografia ida ne’e, peskizadóra hala’o iha Secretario Estadu e Meiu Ambiente (SEA) ne’ebé haree liu ba  Mudansa Ambiente Klimatika Ne’ebé Akontese iha Ita nia Rai Laran.

 4.1    Histroria Badak Kona-bá Fatin Peskiza

Sekretáriu Estadu Meiu Ambiente/ Secretario Estado Ambiente (SEA) mak Instituisaun VIII Governu Konstitusionál ne'ebé iha Ministru Koordenador ba Asuntu Ekonómiku nia okos no implementa politika ambiental, asegura protesaun no konservasaun ba diversidade natural, atividade potensial monitorizasaun no asegura dezenvolvimentu nasional iha fórma sustentável ida ho Lei Orgánika VIII Governu Konstitusional. 

Durante Administrasaun IV, Sekretáriu Estadu Ambiente lidera hosi Sr. Abilio Lima, to'o Governu muda ba Sekretáriu Estadu Ambiente V, Sr. Nominando Martins "Buras" maibé tanba situasaun polítika iha mudansa Governu VI, Sekretáriu Estadu Elimina ba Ambiente no Asuntu Ambientál ne 'ebé lidera hosi Ministru Antonio da Conceição iha Ministériu Komérsiu, Indústria no Ambiente. No agora Sekretáriu Estadu Ambiente maka Sr. Deometro Amaral de Carvallho.

4.1.1.     Vizau, Misaun  no Objectivu husi Secretario Estadu e Meiu Ambiente

4.1.2.     Vizaun Geral

kontribui ba dezemvolvimento ekonomiku ida sustentabel liu husiareaambiente hodi garante vida ambiental ida moris ho seguru, Equilibrio, saudavel, no prosperu ba povu Estadu Timor-Leste. Iha parte ida mak ema hotu-hotu iha direito atu moris iha ambiente ida ne’ebé mós , habelun diak ho Natureza sira  no iha obrigasaun atu proteje no halo diak ba jerasaun loron ikus nian.

4.1.2.     Misaun

  1.       Kapasitasaun Rekursus humanus no melloras Seevisu institutional
  2.       Kontrolu Poluisaun
  3.       Reve no Refórsa Enkuadramentu geral no Institutional
  4.       Emisaun Lisensa Ambental
  5.       Garante sustentabillidade ekonomiku ida equilibrio no saudavel
  6.       Melhorar Planeamento no monotorizasaun iha seitor transveral sira ba desemvolvimento pais nian
  7.       Promós aun sustentabilidade no Edukasaun Ambiental
  8.       Protege,konserva no rekopera rekursus biodiversidade
  9.    Realiza Estudo no Produs Documentos sira ne’ebé ligadu ba fónte oelicas, solares, hidroeletricas no fónte energia sira seluk
  10.       Melhoramentu gestaun do lixu no halo asaun sira ligadu ho ODS
  11.       Refórsa parseira Nasional.

 

4.2.          Apresentasaun Dadus

Bazea ba infórmasaun sira ne’ebé mak Peskizadór rekolla, iha mós konkluzaun badak ida hodi fóti desizaun bazea ba Análiza dadu sira ne’e, hakerek na’in antes ne’e detekta kle’an liu husi Análiza ida ne’e mais profundo no matein dadu sira ne’ebé Analizadu tiha ona.

Depois peskizadór hala’o Peskiza no halibur dadu sira liu husi Metodólojia Obsrvasaun, ho Mata dalan intervista no dokumentus sira seluk ne’ebé peskizadór hetan sai hanesan primeru faze. Ho ida ne’e, iha faze sira tuir mai Pengolahan Data no Análiza dadu. Bazea ba dadu sira ne’ebé hetan iha proseesu Peskiza ne’e liu husi Mata dalan intervista ne’ebé hakerek na’in fórmula hodi hala’o intervista ho respondensia ka ho situs sira seluk ne’e peskizadór fóti iha Secretario Estadu e Meiu Ambiente ho Tópiku Governu Timor-Leste Hala’o Kooperasaun Hamutuk Ho Agensia Plan Internasional iha Areia Mudansa Ambiente Klimatika; Peskiza ida ne’e liu husi Mata dalan intervista, Dokumentasaun no Observasaun. Hanesan rezultadu ba peskizadór ho Respondensia mak henesan tuir mai ne’e :

1.     Mentalidade sociedade Agrikultur sira ba iha Mudansa Klimatika Ne’ebé Akontese iha Timor-Leste.

Tuir Sr Luis  Pinto Belo  Hanesan  chefe iha DN de Alteração Climática nia haree ba iha Sociedade Agrikultur iha Timor-Leste barak mak nafatin iha mentalidade Agricultur subsistensia. Bazeia ba Esperiensia Neebe Direksaun Nasional para Alterasaun Klimatika Wainhira halao Avaliasaun Vulnerabilidade integradu iha nivel suku,  no komunidade barak mak sei kontinua uza  Metode Agricultur Tradisional hanesan lere toos, Tesi Ai-horis, sunu rai hodi prepara rai atu kuda ai-han no halo toos muda ba mai.

Metode ida nee kontribui Hasae emisaun ba iha atmós fera hodi hamós u kauza Mudansa Ambiente kimatika, Metode ida nee mós  ladun Favoravel ba Komunidade nia Produsaun ne’ebé bele hasae rendimentu familia no bele akontese kauza erosaun/ halakon rai nia bokur. Komunidade balu hetan ona treinamento no sira iha ona mentalidade agrikultur komersiu no uza metode agrikultura sustentavel  neebe la tesi  ai no sunurai, no metode ida nee noa vantagem boot liu komunidade sira nia produsaun. Intervista iha loron Segunda –Feira 12/07/2021.

2.     Desafius wainhira halao sosializasaun kona-ba Mudansa Klimatika ba sociedade Agricultur ne’ebé utiliza Sistema agrikultur tradisional iha ambiente.

Tuir Sr Luis  Pinto Belo  Hanesan  chefe iha DN de Alteração Climática  nia Desafius Ne’ebé SEA hasoru wainhira halao sosializasaun ba komunidade  mak hanesan, Komunidade balu maka laiha interese atu  mai rona infórmasaun ne’ebé DNAK fó, ho nune’e atu muda  mentalidade komunidade agrikultur ne’e presiza temfórmasaun  ne’ebé regular, tamba iklima (Agrikultura depende deit ba udan ben no laiha bee matan permanente neebe suporta sira hodi halao atividade iha tempu bailoron). No Kondisaun ekonomia ne’ebé la favoravel ba kominidade atu halo tuir ba aktos ne’ebé bele proteje no konserva ambiente (Ezemplu: Tesi ai hodi faan no sustenta familia) no menus infórmasaun kona ba Altersaun Klimatika ba lider komunitario sira no mós   ba komunidade sira konaba Alterasaun klimatika. Intervista iha loron Segunda–Feira 12/07/2021.

3.     Impaktu Mudansa klimatika maka sociedade sira hasouro wanhira utiliza Sistema Agicultura Tradisional.

Tuir Sr Luis  Pinto Belo  nia hateten katak Wainhira sosiedade  Agrikultur sira  sei utiliza nafatin Sistema Agrikultura Tradisional nia Impaktu Rendimentu ba Familia sei menus,  Tamba Produsaun sei menus (Kuantiadeno Kualidade) Nune’e mós  Rai Sai Krekas ou Rai bokur sei lakon hotu. Sistema Agrikultura Tradisional Nu’udar Atividade Agrikultura Neebe la sustentavel hodi  produz gases de estufas hanesan metana no Nitro Oxido Ne’ebé Sai Hanesan Fator Importante ba Mudansa Klimatika. Agora daudaun Timor-LesteHasouro Ona Problema Mudansa Klimatika Ne’ebé Fó Impaktu ba Ema hotu nia Vida. Udan been menus no bailoron Naruk Hanesan Impaktu ida husi mudansa klimatik ne’ebé seriu tebes liu-liu ba Agrikultur sira.

Kondisaun hanesan ne’e difikulta agrikultur sira atu kuda no koelheta sira nia produtu, no agrikultur barak mka faila kolheta, tamba udan been menus no udan no udan mai la tuir nia tempu. Intervista Nee Hala’o iha loron Segunda –Feira 12/07/2021.

Tuir Sr. Silveiro Da Silva Araujo  nia Hare’e ba iha Impaktu husi mudansa klimatika ba Agrikultor Tradisional ne’e sai hanesan desafiu bo’ot ida ba Agricultur sira, Tamba Mudansa klimatika mós u laos Natureza nia hakarak maibe pessoal ida nian no intensaun ema nian ne’ebé tesi ai arbiru, no sunu rai arbiru, hoi da ne’e mak hamós u Mudansa klimatika. Iha parte seluk mak hanesan seitor produtivo sira iha area  nian hanesan kuda ai-horis no hakiak produto sei laiha sustentabilidade hansan udan mai la tuir nia tempu, bai-loron naruk, tamba ne’e mak bele fó  impaktu maka’as ba Agricultura Tradisonal sira, tamba Agricuktura Trdasional sira dependensia liu ba udan no bee, atu bele hasae kresimentu produto sira iha seitor Agricultura ninian.

Impaktu husi Mudansa klimatika nee mós akontese hanesan  Rai manas maka’as, bee maran, rai nakfera no sociedade sira emfrenta maka wainhira udan mai rai halai ou rai monu, no hamós u Desastre Naturais. No desastre Naturais nee akontese tamba komunidade sira tesi ai arbiru, sunu rai, tamba nee wainhira udan mai maka’as komunidade sira labele salva sira nia produto ne’ebé iha, no mós  ema nia vida. No komunidade sira iha cidade nee mós  bele hetan afeitadu tamba udan maim akas mósu inundasaun bee ka bee sae tamba soe fóer arbiru iha fatin fatin no la hamós  valeta kuak sira. . Iha Intervista Be’e Halao iha loron Sabadu  01/10/2021.

4.     Vantagem hetan Durante Hala’o Actividade Agricultur.

Tuir sr. Silveiro Da Silva Araujo nia Haree kona ba Vantagem Husi Agricultur sira mak hanesan bainhira ita uza Konservasaun Agricultura nia benefisio mai ita maka’as  tebes, Tamba ita la fila rai, la sunu rai arbiru no nalhe musan deit, tamba ne’e Agricutur sira la dun gasta tempu atu hamós  dut, noi hahan ne’ebé sira kuda sei hetan produsaun ne’ebé diak.

Vantagem seluk mak hanesan laos ba agricultura sira deit maibe ba mós  ema hotu, Tamba ema hotu presiza hahan  ne’ebé ho nutrisaun diak  tamba ne’e mak Agricultura Sai hanesan Baze fundamental ba vida moris nian, Tamba bele Hariko no Hadia Kresimento Ekonomia rai laran nian. Iha Intervista Be’e Halao iha loron Sabadu  01/10/2021,  

5.    Koinesementu sosiedade ne’ebé uiliza ambiente ba moris loron-loron.

Tuir Sr.Tomas dos Santos Hanesan Sociedade ida nia koinesementu ba sociedade sira ne’ebé utiliza Ambiente ba moris loro-loron mak hanesan ema barak mak sai hanesan Agricultura hodi halao actividade ba moris loron-loron nian hodi bele sustenta nessecidade moris ema nian. Maioria populasaun barak iha Timor-Lestemoris ho sistema Agricultur  hanesan halo toos,natar. No wainhira atu halao actividade hirak nee ita tenke haree uluk ba ambiente ne’ebé mak diak atu nunee ita bele halao actividade nee ho diak, buat barak ne’ebé sociedade sira hasouro mak hanesan dala barak halao actividade sira hanesan  nee preciza tempu naruk maka bele halao actividade agricultura ida nee, nia razaun tamba loron manas, ou tarde mós  husi udan neebe mak mai latuir nia tempu entaun halo bee sira maran hotu entaun sociedade sira tenke gasta energia hodi ba buka iha fatin seluk hodi bele uza. Iha Intervista Ne’e Halao  loron segunda 11/10/ 2021

6.     Impaktu Mudansa klimatika wanhira utiliza Sistema Agicultura Tradisional.

Impaktu  husi mudansa ambiente klimatika ne’ebé mak sociedade sira hasouro wainhira hala’o actividade agricultura Tradisional mak hanesan Hrae’e ba realidade ohin loron iha sociedade barak mak emfrenta problema oin-oin hanesan udan mai latuir nia tempu, rai maran, bee menus tesi ai arbiru, soe fóer arbiru, poluisaun, rai halai, no anin boot, No kauza oin-oin sira nee akontese husi ema nia hahalok hodi esraga Natureza.Tamba ema domina buat hotu, ema hahu sunu rai sunu  soe fóer arbiru iha fatin-fatin. Kauza boot liu hodi implika ba mudansa klimatika ne’ebé estraga ai-horis ka desflorestasaun neebe  maka’as tebes-tebes. Iha Parte seluk mak ema barak ladun iha Preokupa kona-ba problema desflorestasaun tamba ema tau importansia liu ba modelu oris idak idak nian.

Problema mudansa Amiente klimatika ne’e sai perigu tebes ba iha sociedade sira tamba ema barak mak estraga ai-horis hanesan tesi ai arbiru, sunu rai hodi halo toos, hal;o natar, halo uma, no iha tentasaun balu mós  husi ema ne’ebé hakarak destroi ai-horis sira iha ambiente ida nia laran noiha parte seluk mak menus kontrola husi ema sira ne’be mak mós u destroisaun ba Ambiente ne’ebé mak nakonu ho aihoris sira.

Tamba tempu ohin loron aihoris barak mak sociedade sira estraga tamba ema hakarak atu harii sistema Agricultur  ne’ebé bele halo produsaun ba produto sira  sira ne’ebé iha quantidade ka nia eskalasaun boot aihoris barak mak hetan tesi hodi uza ba produsaun sira seluk, maibe susar liu atu  kuda fila fali buat sira ne’e hotu akontese tamba ema ema idak-idak nia hanoin ne’ebé la hanesan hgakrak atu explora deit natureza nia ezistensia no sira la hatene katak ida ne’e nia impaktu ladiak mai ita ema ou sociedade sira. Intervista Ne’e Halao loron segunda 11/10/ 2021,

7.     Sistema utiliza ba iha Actividade Agrikultura tradisional.

Sistema Ne’ebé ingeralmente Estudante sira uza hodi halao actividade agriculutura tradisional mak sistema manual no depende ba kondisaun mudansa klimatika nian. Tmaba maioria sociedade sira mak sei uza sistema tradisional nian hanesan ensada, aisuak, katana besi no karau dikur. Tamba ita hare’e maioria sociedade sira mak seidauk uza sistema modernu. Ita hare’e populasaun iha Timor-Lestebarak mak sei uza sistema tradisional hodi halao actividade ba moris lor on-loron nian. Intervista iha loron segunda 11/10/ 2021,

4.3.Análiza no Intepretasaun Dadus

Depois halo tiha Análiza no intepretasaun ba dadu sira iha leten ne’e liu husi Tópiku“Governu Timor-LesteHala’o Kooperasaun Hamutuk Ho Agensia Plan Internasional Iha Areia Mudansa Ambiente Klimatika. Koalia kona ba ambiente nia komposto husi  Biotik ho Abiotik. Abiotik mak  buat ne’ebé la moris hanesan: Rai, bee, anin/ar. Biotik mak hanesan buat ne’ebé moris flora, fauna ema ho nia kultura ne’ebé sempre dependensia ba malu hanesan kapasidade recursu naturais hodi atinji ba nesesidade moris lor-loron. kapasidade recursu naturais ne’e rasik importante ba ema hanesan rai, bee, no ár/aéreu.

Liu husi aktividades ema nian mak mudansa klimatika sai nu’udar ameasa boot ida ba iha mundo ohin loron inklui mós  nasaun Timor-Leste, no sai hanesan desafiu ba economia mundial, social, no ambiente. Kualidade ambiental agora ne’e aumenta menus tamba asaun eksploitasaun ba natureza ne’ebé bo’ot no la sukat ba kapasidade ambiental no funsaun ekologia, ho nune’e mak  mós u mudansa ambiente klimatika ne’ebé akontese hodi fó impaktu ba iha bee mós, no rai maran hodi afeita ba iha atividade sosiedade agricultura. Aleinde kazus hirak ne’e akontese tamba sosiedade agrikultur iha nasaun Timor-Leste barak mai ho mentalidade agrikultur tradisional, tamba menus abilidade oinsa atu utiliza natureza ambiente ho diak ba atinji nesesidade moris.

Tamba menus husi pensamentu ema nian, mak laiha konsensia no abiliadeda ba utiliza ambiente ho diak no ikus mós  hamósu mudansa klimatika hanesan mudansa iha elementos klima, inklui mudansa iha temperature, udan mai makas ho modelu anin boot. Mudansa ida nee akontese tamba koncentrasaun gas no estufas ne’ebé as no aumenta ba bebeik, koncentrasaun gas no estufa bele aas tamba  rezulta  husi atividade ema nian hanesan  transporte aat sira, sunu rai arbiru, tesi ai no jestaun ba lixu ne’ebé la diak no atividade seluk husi seitor agricultura nian.

Ohin loron Mudansa klimatka ida ne’ebé Timor-Lestehasouru mak bai-loro naruk, Actividade sira ne’e kauza husi lalaok ema nian, liu husi sunu rai, tesi ai no soe fóer arbiru, buat sira ne’e mak hamós u bai-loron naruk, halo rai maran, ai sira mate hotu, rai sira bokur sai krekas. De factos laiha protesaun no siguransa ba ambiente. Mudansa klimatika bele sai katastrofe ba desastre naturais ne’ebé sei mósu. Tan ne’e presiza tebes protesaun ba ambiente.

Protesaun nee katak halo Asaun ne’ebé diak hodi proteje ambiente ho natureza, Nune’e bele iha sistema ida ne’ebé iha balansu tuir sistema natureza nian, ho nune’e Protesaun mós  sai hanesan passu ida hodi garantia nia natureza ne’ebé diak ho nia sustentabilidade hodi bele uza ba ohin no futuro, maka Timor-Leste hanesan Nasaun ne’ebé independente labele hamriik mesak, maibe presiza halo koopersaun ho Nasaun sira iha mundo no agensia sira hotu, especial ho Agensia Plan internasional ne’ebé servisu hamutuk ho governu Timor-Leste hodi hare’e ba iha Desemvolvimentu Mudansa klimatika iha nasaun Timor-leste.

Bazeia ba análizasaun dadus ne’ebé sita ona iha leten maka nu’udar peskizador kontinua atu halo interpretasaun kona-ba Kooperasaun Governu Timor-LesteServisu ho agensia Plan Internasional  iha Area Ambiente lao’o ho diak, ne’ebé mak partisipa ativu ba apoiu dezemvolvimento kapital no investe material sira iha area Redusaun Risku Desastre (RRD) tamba  dezemvolvimento humanu nu’udar save primario  atu desemvolve iha Sekretario Estadu e Meiu Ambiente. iha parte lidun seluk mós  fó fórmasaun ba komunidade sira Oinsa atu  bele hadook a’an husi  Risku Desastre Naturais no oinsa halo prevensaun hodi responde ba desastre naturais Tamba maioria sociedade sira mak sei uza sistema tradisional. Bazeia ba rezultadu peskiza  ne’ebé mak esklare ona, mak peskizador halo sengkronizasaun ho enkuadru literasia  Tuir peritus K.J Holsti (2011:4) hateten katak:

Hanesan ema ne’ebé moris iha Nasaun ida, nia sempre iha difikuldade kona-bá ninia nesesidade privadu ka problema individuál ne’ebé labele hetan solusaun bainhira la iha ema seluk nia apoiu, tamba moris ne’e sempre iha relasaun ba malu hodi tulun malu iha ita nia atividade ne’ebé ita planu tiha ona hodi antiji ita nia interese.

 Bazeia opiniao iha leten maka hakarek nain atu konklui deit katak, kooperasaun ne’e hanesan deit laiha nasaun ida mak iha mundu mak moris mesak, maibe tenki halo interdependensia ba malu entre nasaun ida ho nasaun seluk atu alkansa nesesidade hamutuk. No kooperasaun ne’e rasik akontese Tanba iha deseju hosi ema individu-individu sira. Atu servisu hamutuk ho ema seluk ho totalmente no senti sira nia aan sai mós  parte ida hosi grupu ne’ebé sira envolve ba hodi bele resolve problema ruma ne’ebé iha no bele atinji objetivu hamutuk.

 

LIAN MAKTAKA

5.1.Konkluzaun

Ohin loron Mudansa klimatka ida ne’ebé Timor-Lestehasouru mak bai-loro naruk, Actividade sira ne’e kauza husi lalaok ema nian, liu husi sunu rai, tesi ai no soe fóer arbiru, buat sira ne’e mak hamós u bai-loron naruk, halo rai maran, ai sira mate hotu, rai sira bokur sai krekas. De faktos laiha protesaun no siguransa ba ambiente. Mudansa klimatika bele sai katastrofe ba desastre naturais ne’ebé sei mósu. Tan ne’e presiza tebes protesaun ba ambiente. Protesaun nee katak halo Asaun ne’ebé diak hodi proteje ambiente ho natureza, Nune’e bele iha sistema ida ne’ebé iha balansu tuir sistema natureza nian, ho nune’e Protesaun mós sai hanesan passu ida hodi garantia nia natureza ne’ebé diak ho nia sustentabilidade hodi bele uza ba ohin no futuro, maka Timor-Leste hanesan Nasaun ne’ebé labele hamriik mesak, maibe presiza halo koopersaun ho Nasaun sira iha mundo no agensia sira hotu, especial ho Agensia Plan internasional ne’ebé servisu hamutuk ho governu Timor-Leste hodi haree ba iha Desemvolvimentu Mudansa klimatika iha nasaun Timor-leste.

Husi Peskiza sientifiku ida ne’e no esplikasaun  iha leten mak hakerek na’in hakarak konklui de’it katak Timor-Leste mak Nasaun ida ne’ebé fóin mak Ukun an, sei la ses an husi kontestu Relasaun Internasionál entre Nasaun hotu-hotu, tanbá konsagra ona iha K-RDTL artigo 8 aliña 4 ne’ebé hateten katak

“Repúblika Democratica de Timor-Leste iha obrigasaun atu hala’o Relasaun ho Nasaun hotu-hotu liu husi kooperasaun Bilaterál ka Mutilaterál”.

Ho ida ne’e mak, iha kontestu kooperasaun ne’e Nasaun hotu-hotu iha ninia politíka rasik ne’ebé diferente, ho nee maka liu husi kooperasaun ne’e rasik atu bele iha inspirasaun ba interese nasionál. Fókus husi hakerek ida ne’e mak Governu Timor-Leste hala’o kooperasaun hamutuk ho Agensia Plan internasional hodi hare’e liu ba iha Mudansa Ambiente klimatika ne’ebé mak Akontese iha ita nia Nasaun Timor-Leste.

Ita la senti katak iha Nasaun ida hanoin atu hetan apoiu husi Nasaun seluk tenki kria sistema politíka ida ne’ebé di’ak, signifika katak politíka hotu-hotu tenki tau interese nasionál, atu nune’e bele iha interasaun, kordenasaun no kolaborasaun entre Nasaun rua ne’e bele la’o ho diak. ho ida ne’e mós hakerek na’in hateten katak, modelu kooperasaun hotu-hotu atu la’o di’ak no tuir konvensaun Wina 1961 kona-ba prinsipiu kooperasaun nian mak : saling menguntungkan,saling menghormati,  saling mendukung no la iha intervensaun problema interna.

5.2.Suzestaun

Bazea ba Konkluzaun iha Leten mak peskizador hakarak hato’o suzestaun ba :

A.    Secretario Estadu e Meiu Ambiente

1.     Hato’o ba Secretario Estadu e Meiu Ambiente  katak tenke servisu hamutuk ho lider Tradissional sira atu Desemvolve lei Tara bandu ba Utilliza Ambiente ho diak ba future

2.     Atu Desemvolve planu Asaun sociedade Agricultur sira ba actividade projeitu kiik no planu adaptasaun klimatika injeralmente.

3.     Suporta asaun  asdaptivu hodi integra ba iha planu Dsemvolvimenton Munisipiu nian, Persija mós hametin liña koordenasaun no komunikasaun ba malu entra parte rua ne’e hodi nune’e labele hamósu desentendimentu ba iha prosesu kooperrasaun nia laran.

B.    Agensia Plan Internasional

Hanesan Peskizadóra husu ba Agensia Plan internasional atu nafatin koopera ho Secretario Estadu e Meiu Ambiente iha Implementasaun Programa Desemvolvimento Mudansa Ambiente Klimatika iha ita nia rai Timor-Lesteho nia Objectivu atu Enkoraja kapasidade sociedade agricultura hodi hasae konsiensia no promove inisiativu ne’ebé relasiona ho isu-isu Impaktu mudansa kimatika ba Desemvolvimento sustentavel iha Timor-leste.


 

 

 

 

BIBLOGRAFIA

 

A. Livru.

K.J. Holsti.1998.Politik internasional, kerangka untuk Analisis,jilid,II.Terjemahan M.Tahrir,Azhari Jakarta Erlangga.

Alxelrod,Robert o. Keohane,2015.Achieving  cooperation under narchy: strategies and instituitions cambrigde university press.World politics,vol.38 oct.

Sugiyono, 2017, Metode Penelitian Kuantitatif, Kualitatif dan R & D, Cetakan ke-247,Bandung Penerbit Alfabeta, 

Sambang, RJ 2013, Hukum Ketenagakerjaan, Cetakan I, BandungCV Pustaka Setia, 

Khasan, A 2015, Kamus Hubungan Internasional, Cetakan I, Bandung. Nuansa Cendekia,.

Mooney,DJames.Konsep Pengenbangan Organisasi Publik.1996. Bandung: Sinar Baru Algesindo. 

T.May Rudy 2011 Hubungan internasional kontemporer dan masal-masalah global. Bandung .

B.    Manual/Modul

-       Maia, J 2016, Pemerintahan Lokal, Cetakan I, Dili. Waidera Printing,.

-       Mata Kuliah Kerjasama Internasional Dosen Marinho -T .May,Rudy Hukum Internasional 2017,

-       Widodo hukum diplomatic dan konsoler pada era globalisasi 2009 Surabaya

-       -S. Suryokusumo 2005, hukum diplomatic teori dan kasus 2005 Bandung

-       -Makarim wibisono 2006 Tantangan Diplomasi multelateral hal.1.21

-       -Donald E.Weatherbee Inetrnational Relations in South ASIA 2005 New York  Oxfó             rd.Hal.120&187

-       -S.Suryokusmo Hukum Organisasi Internasional ceetakan 2010 jakarta hal 33-44

-       -Lyin H.Miller Agenda politik Internasional cet.I 2006

-       -Thomas J.Volgy and Alison Bailin International politiics and state Strength 2003

-       -Robert Jackson & Georg Sorensen pengantur Study Hubungan Internasional 2009 Jakarta

C.    LEI

Konstituisaun RDTL. 2002

   INTERNET

kerja+sama+menurut+para+ahli+soekanto+1990&oqs=heirloom-srp

https://www.google.com/search?client=operaminiandroid&q=pemerintah+menurut+para+ahli+Sarungdajang&oqheirloom-srp.S.H.Arus balik kekuasan,pusat ke daerah,Jakarta:pustaka,sinar harapan 2001:55 vol 2. 2014

https://www.kompas.com/skola/read/2020/02/27/pengertian+negara+menurut+para +ahli+maxweber+2020:469

https://www.google.com.id.wikipedia.org/wiki/negara/menurut/para+ahli+ G.S.Dipolono 1975:28

https://www.google.com.onesearch.menurut+para+ahli+bencana+alam=Heru sry Haryanto.2001

https://social-studies 17.blogspot.com.2012/II/recognize-pencegah-bencana-dan.html./13.september2013.Asian Disaster Reductions center dan manajement bencana.

https.//www.zonareferensia.com/pengertianlingkungan+menurut+para+ahli+Ensiklopedia+12.mei.2019

https.//www.zonareferensia.com/pengertianlingkungan+menurut+para+ahli+Soedjono+12.mei.2019

https.//www.zonareferensia.com/pengertianlingkungan+menurut+para+ahli+Darsono +1995+12.mei.2019

https://www.google.com/search?client=msoperaminiandroid&oq=organisasi+menurut+para+ahli+James+D.Mooney&aqs-lite/06/mey/2013.

 

 

Minggu, 21 Mei 2023

POLITIKA EMPODERAMENTU FETO POTENSIAL


 Autor : Frans Belarmino D.S. Menezes

Republica Democratica de Timor-Leste independentemente proklama iha loron, 28 de Novembro 1975 no restaura hikas iha loron, 20 de Maio de 2002 ho baze ba Artigu 6 Konstituisaun RDTL foku ba Objetivu estadu iha letra (g) Garante dezenvolvimentu ba ekonomia, ba progresu siénsia no téknika; (i) Promove dezenvolvimentu ida-ne’ebé nakait kabeer ba setór oioin no rejiaun sira, no mós fahe loloos produtu nasionál nian; no (j) Hamoris, promove no garante biban no leet ne’ebé hanesan ba ema feto no mane.

Kondisaun ne’ebé atu dezenvolve empoderamentu feto potensial Timor-Leste, sai preokupasaun ba intidades hotu no parseiro desenvolvimentu sira hodi halo programa no aktividade principal iha prosesu dezenvolvimentu ho balansu jeneru ne’ebé forte hodi la husik ema ida hela iha kotuk iha linha vunurabilidade. Responsavelidade ba programa empoderamentu feto ne’ebé assume husi pontu fokal Secretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) atu kontinua prepara plano empoderamentu iha kurto, mediu no longu prazu.

Menus asesivilidade ba informasaun iha asepeitu desenvolvimentu programa empoderamentu ba feto potensial. Parte seluk mós assume husi pontu fokal ne’ebé mak seidauk haklean no habelar ba feto potensial, hodi halo partisipasaun feto iha aktividade empoderamentu iha nasional to suku la maksimu, tandeit menus informasaun. Enkantu iha parte seluk mos tanba menus asistencia formasaun ne’ebé adekuadu husi pontu fokal SEII Municipiu to suku ba feto potensial hodi bele esforsu atu fó kbiit ba feto sira atu hetan asesu no kontrolu ba rekursu, ekonomia, polítika, sosiál no kulturál sira, atu nune'e feto sira bele regula an no hasa'e sira-nia konfiansa atu bele hala'o papél ativu no rezolve problema sira. tanba liu husi asistencia formasaun ba feto potensial sira mak parte ida husi empodera iha abililidade no kapasidade.

Bazeia ba kondisaun konkreta neébe iha leten mak partisipasaun feto potensial iha aktividade ekonomia iha uma laran sai fator determinante hodi apoiu laen sira ba sustenta familia, atividade konkreta sira ne’e mak hanesan ; servico iha instituisaun estadu, privadu, sai bisnismen, emprezariu no negosiante hodi buka osan ba apoiu familia. Esforsu hakbi’it Feto potensial bele hala’o hanesan : aumenta konsiensia igualdade aprende, kreatividade, inovativu no trenamentu, tanba iha sosiadade Timorense sempre asosia feto sai hanesan klase segundu (Subordinadu) hodi depende deit ba mane.

Haree husi aspeito sosio-ekonomia feto potensial iha nivel nasional to suku ligadu ho programa importante husi Sescretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun neébe planeado ona kada tinan mak HAKEREK NAIN identifika problema hanesan :

1.     Menus asesivilidade ba informasaun iha asepeitu desenvolvimentu programa empoderamentu ba feto potensial.

2.     Menus asistencia formasaun ne’ebé adekuadu husi pontu fokal SEII Municipiu to suku ba feto potensial.

 

Parte balun mós persiza asistencia formasaun ne’ebé adekuadu husi pontu fokal Secretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) ne’ebe mak desloka deit iha kada Municipiu,  maibe se diak liu mak kria pontu fokal ba politika empoderamentu feto potensial ida ne’ebé hahu husi nasional to suku. Hodi bele fo biban ba feto potensial sira hodi asesu ba servico iha instituisaun estadu, privadu, sai bisnismen, emprezariu no negosiante hodi buka osan ba apoiu familia iha parte internu no kresimentu ekonomia nasional eksternumente. Ne’ebe sinkronaliza ho hanoin Prof. Haryono Suyono (2014:21), hateten katak empowerment feto sira dala barak refere hanesan "kualidade moris ne'ebé di'ak liu feto sira," liuliu esforsu ida hodi empower moris feto sira iha área oioin, inklui ekonomia, edukasaun, sosiál, komunikasaun, informasaun, no seluk tan, atu nune'e sira livre husi probreza no moris ne’ebé iha kotuk.

Bazeia ba esklaresementu peritus iha leten mak, politika empoderamentu feto potensial ne'e maka dalan estratéjiku atu hasa'e potensiál feto sira-nian no hasa'e kna’ar feto sira-nian iha domíniu eksternu no mós iha internu liu husi dalan asistencia edukasaun, formasaun no  habelar informasaun ba feto potensial sira atu hola biban iha dezemvolvimentu hodi asesu ba servico iha instituisaun estadu, privadu, sai bisnismen, emprezariu no negosiante hodi buka osan ba apoiu familia.

 

Konkluzaun

Dezenvolvimentu empoderamentu feto potensial Timor-Leste, ne’ebé persiza asistencia formasaun ne’ebé adekuadu husi pontu fokal Secretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) ne’ebé tenser desloka hahu husi nasional to suku, tanba politika empoderamentu feto potensial ne'e maka dalan estratéjiku liu husi asistencia edukasaun, formasaun no  habelar informasaun ba feto potensial sira atu hola biban  iha dezemvolvimentu hodi asesu ba servico tantu iha instituisaun estadu, privadu, sai bisnismen, emprezariu no negosiante hodi buka osan ba apoiu familia.

Rekomendasaun

Bazeia ba fenomenu sira ne’ebé antes esklarese ona mak AUTOR mos mai ho hanoin atu suzere hela ba :

A.    Secretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII)

1.     atu halo identifikasaun ba feto potensial hahu husi baze (suku)

2.     atu nafati tau politika ida ne’ebé seriu ba iha formasaun ba feto potensial sira.

3.     atu tau pesoal pontu fokal sira to iha suku hodi bele halo asistencia edukasaun, formasaun no avaliasaun.

4.     Atu promove abilidade no badaen feto potensial sira nia kreativu liu husi halo pameran tantu iha postu administrative to nasional.

B.    Sosiadade feto potensial

 

1.     Atu utiliza oportunidade ne’ebé mak Secretaria Estadu Igualdade no Inkluzaun (SEII) liu husi pontu fokal sira rejiaun.

2.     Atu partisipa iha aktividades empoderamentu sira iha suku to nasional.

3.     Persija dezemvolve an rasik, hodi partisipa maksimu iha dezemvolvimentu nasional ba kresimentu ekonomia familia.

 

 

 BIBLOGRAFIA

 

Livru

Suyono, Haryono. 2014.”Pembangunan dan Pemberdayaan”, Bandung, Alfabeta. Ife, Jim. 

Dokumentu

Konstituisaun RDTL.2002. Assemblea Constituinte. Avanca Graphic Design

Sabtu, 08 April 2023

ANALIZA INOVASAUN KULINARIU VENDEDOR AMVOLANTE AI-HAN HUSI SOSIADADE IHA TIMOR-LESTE”

 Autor : João Antonoio Soares, Lic.CSH.,M.AP (ID: 0301.0310.092) no Frans Belarmino Dos Santos Menezes. SE.,M.Si., (ID:0102.2B.070884)

Abstratu

Negosiu kulinariu ka negósiu ai-han mak negósiu ida-ne'ebé eskala uma-kain ne'ebé iha oportunidade di'ak ba agora no iha futuru. Iha merkadu bisnis iha kapital nasional (Dili), nesesidade Vendedor Amvolante kantinan Estrada ibu ka ninin, kontinua suli. Maibe realidade mak iha, se menus kreatividades husi sosiadade hodi hola parte iha Negosiu kulinariu hodi espresa sira nia abilidade kreativu e inovasaun ba publiku liu husi aktividades empreendedorismu kulinariu. No razaun seluk mos sosiadade barak hakarak babuka servisu iha rai liu hodi halibur fundus ne’ebe bele sustenta ba sira nia-an, no familia. Parte balun mos sosiadade sira dehan, katak iha rai laran menus kompu servisu ne’ebe mak sira sosiadade barak la bele asesu ba kampo servisu hodi afeta ba sira rendimentu. Sorin seluk mos Sosiadade barak mos kestiona katak sira laiha fundus, hodi sira bele atu kria sira nia negosiu ruma,nsst.

Meismu sosiadade wain hola parte iha formasaun ne’ebe iha, maibe sira barak mos mak laiha konseinsia atu utiliza siensia ne’ebe mak sira hetan hodi implementa iha sira nia moris. Liu husi peskiza ida ne’e bele atinji objetivu; 1) Atu buka hatene klean liu-tan  kona ba Partisipasaun Sosiadade  Ba Inovasaun Kulinariu iha Nasaun Timor-Leste rasik. 2) Atu analiza kona-ba dezefiu no oportunidade Sosiadade  Ba Inovasaun Kulinariu Nasaun Timor-Leste rasik. 3) Atu deskreve kona-ba Oinsa Partisipasaun Sosiadade  Ba Inovasaun Kulinariu Vendedor Amvolante Ai-Han iha Timor-Leste. Metodologia peskiza ne’ebe ekipa peskizadór utiliza iha peskiza ida ne’e mak SOWT Analiza No kualitativu deskritivu, ba dadus primaria hodi halo analiza no intepreta Tuir peritus Milles and Huberman iha livru Sugiyono 2018, ho tekniku halibur dadus no tekniku analiza dadus.

Rezultadu husi peskiza hatudu katak Vendedor Amvolante Ai-Han  kulinariu hatudu ona sinal positivu tanba bele kria ona kampu trabalho ba sira nia an rasik, no mos halo inovasaun wain husi sira nia abilidade kreativu hanesan kombinasaun kulinariu ai-han husi eropa no asean (Indonesia) nsst, Konkluzaun husi peskiza ida ne’e hatudu katak; Bainhira vendador Amvolante kulinariu ai-han timor oan atu kompete ho ema estranjeru mak pasu principal mak estratejia potensial ba krisimentu mak Konsidera buka investidór sira, Halo planu marketing, Planu primeiru boot no Planu atu uza software kontabilidade, atu nenu vendador Amvolante kulinariu ai-han timor oan bele compete no promove ai-han kulinariu original timor ba konsumidoris internu no konsumidoris eksternu sira.

Liafuan xavi : Analiza, Inovasaun, Kulinariu, Vendedor Amvolante,                                Sosiadade.

Jumat, 04 November 2022

KULINARIU TRADISIONAL HUDI

 

“  Hudi Bafa”

AI-HORIS HUDI MAK SAIDA …..?

Ai-horis ida, ho nia medida relative bo’ot, tahan ne’ebe belar no naruk. Ai-horis ida ne’e kategoria ba suku ida ho MUSACEAE, ai-horis ne’e mos fasil ba habarak no moris iha kualker geografiakamente ne’ebe ho nia klima ne’ebe mak Tropiku.


HUDI MAK SAIDA….?

Hudi mak ia-han ida ne’ebe mak koñese iha mundu inklui mos Timor-Leste. tamba iha tempu bei’ala timor nian mos sempre utiliza ai-horis hudi hanesan ai-han local ida hodi troka malu ho ai-han sira seluk hanesan ; Batar, koto tisi, fo’os rai, aifarina, fehuk, kombili, uhi no sira seluk. Iha tempu ne’ba bei’ala sira konsumu ai-han Hudi ho produsaun tradisional  hanesan han deretamente, bain hira hudi nia isin tasak ona, TUNU ho kulit, DA’AN NO BAFA uja ai-AU hanesan sanan, ho modelu hanesan Tukir.                                 

HUDI TUKIR/BAFA MAK SAIDA………..?

            Husi BAFA / TUKIR mak maneira tein hudi ida ne’ebe  ense ka tau hudi iha ai-aú laran, ho be’e ne’ebe naton, pois mak tunu ho ahi lakan to be’e maran.

Maibe agor ita bele produs hudi bafa iha uma no bele utiliza sanan, tasu, foil oil no sst, tuir nesesidade ho savor mos tuir ita nia hakarak, ho kreativu inovasaun.

Tuir mai se aprezenta Material Prima, Ekipamentus no Metodu Produsaun ba HUDI BAFA. 

A.  Material Prima.

Ê Hudi

Ê Be’e

Ê Mina

Ê Tomate

Ê Derok tan

Ê Ruku tahan bele mos ortelaun 

B. Temperu

Ê Kinor

Ê Du’ut morin

Ê Lis mutin & mean

Ê Pimento musan

Ê Masako

Ê Masin

C.   Ekipamentus.

Ê Sanan

Ê Fugaun (listricidade,LPG no ai-sunu)

Ê Tudik

Ê Fatuk deul, lesu fai, bele mos blander

Ê Kanuru

Ê Bikan

Ê Bandeza 

D.      Metodu Produsaun.

1)    Hili hudi ne’ebe mak boku/ isin ona

2)    Loke hudi kulit halo mos

3)    Fase hudi halo mos ho be’e ne’ebe mak kahur ona ho masin

4)    Patia hudi tuir nesesidade

5)    Deut temperu hamutuk halo ut

6)    Kahur hamutuk material prima ho temperu iha sanan laran  hotu tein iha ahi.

7)    Kontrola ba ia-han ne’ebe mak tein hare’e to tasak mak hatun husi ahi matan

8)    Hasai halo morna no serbi.

Liafuan Xave : Material Prima, Temperu, Ekipamentus, Metodu Produsaun.

Oinsa..............??           Nee fasil ka lae...............??

 Metodu produsaun ho nia temperu ne’e rasik bele utiliza baa Material Prima hanesan Aidila, aifarina, fehuk, kombili, uhi NSST.
















Sabtu, 29 Oktober 2022

FINADU

 

Saida mak Finadu MAMA
Saida mak FINADU ne'e M...A...MA.....??????

        Liafuan Finadu mai hosi lia Latín "fīnis" ne’ebé signifika fin ka hotu ona, no adota mai lian portugés liu-hosi verbu "finar" ho forma partisipiu pasadu “finado”, katak hotu ona, mate ona, to’o limite ona ka to’o ona ninia rohan. Tanbá ita ema moris sempre iha fin ka rohan atu lakon.

Ita ema nia moris hasoru faze bo'ot tolu, mak hanesan :

1.     Ita mosu mai (APARESIMENTU). Ema moris mai iha mundu ne'e ho misaun atu moris iha moris tuir Maromak nia natureza ne'ebé atu sai boot no dezenvolve. Atu sai boot no ema hotu presiza mantein sira-nia moris husi buat oioin ne'ebe mai husi laran no husi li'ur. Durante labarik, prosesu ne'e defeza moris sei hetan asisténsia husi sira-nia inan-aman rasik. Maibe bainhira Labarik sira tama ba idade adultu, iha dezafiu barak iha sira-nia moris ne'ebé tenke deside mesak deit. Ida ne'e relasiona diretamente ho objetivu atu mantein kontinuidade nia moris.

2.     Ita iha no moris (EZISTÉNSIA). Moris-hias husi ema ida-idak nia moris-hias ne'e determina liu husi abilidade husi ema ida-idak atu rezolve problema ruma ne'ebé mosu ka akontese iha ninia moris ho kreativu, tantu skala bo’ot no ki’ik. Nunee mós iha aspetu oin-oin husi moris, ema ida-idak presiza sente kriatividade koñesiva. Tanba ema uza kriatividade koñesiva hanesan dalan ida atu rezolve dezafiu oioin, tantu husi parte Edukasaun, Ekonomia, Saúde, Polítika No Área Sosiál sira. Iha ona progresu Teknolojia kontinua hadi'a no populasaun ne'ebé hamosu esplosaun kontinua akontese akompaña husi redusaun iha fornesimentu rekursu naturál sira-nia ezijénsia sira individuál sira atu adapta kriativamente no buka solusaun ba problema ne'ebé iha imajinativu.

3. Ita lakon ka mate (DEZAPARESIMENTU). Mate mak parte ida-ne'ebé labele haketak husi ema nia moris. Ema hotu iha mundu ne'e sei mate. Mate Laos de'it katuas sira mak hetan esperiénsia, maibé mós ema sira ne'ebé sei joven, labarik no bebé sira. Ema ida bele mate tanba moras, idade boot, asidente etc. Se ema ida mate, mate la'ós de'it akontesimentu ne'ebé akontese envolve sira-nia an rasik maibé envolve mós ema seluk, liuliu mak ema mate ne’e husik hela no bele hamosu terus ba ema ne'ebé mak moris Domin ba ema ne’ebe mate.

Tamba ITA EMA NIA MORIS hasoru faze bo'ot tolu ne’e, mak hahú kedas hosi Sékulu II, iha ona sinál katak ema sarani hotu reza ba sira-nia maluk ne'ebé mate ona no vizita sira-nia rate. Nune'e, la kleur de'it Igreja Katólika tau tiha ida-ne'e ba ninia kostume no iha Sékulu V sai nu'udar toman ida hodi dedika loron ida kada tinan atu reza ba ema hotu ne'ebé mate ona, liu-liu ba sira hirak-ne'ebé la iha família atu reza ba sira-nia klamar.


        Iha momentu ne'ebá seidauk iha data fiksu ba loron finadu. Nune'e, iha Sékulu XIII maka responsavel Igreja sira hili no universaliza loron 2 Novembru nu'udar data fiksu no obrigatóriu hodi komemora finadu iha mundu Katóliku tomak. Sira hili data ne'ebé tuir kedas loron selebrasaun ba Santu hotu-hotu, maka 1 Novembru. Kona-ba selebrasaun loron Santu hotu-hotu nian ne'e, iha tinan 835 h.K, maka Papa Gregório IV hili data ne'e hodi reza no hanoin hikas no fó-omenajen ba matebian sira-ne'ebé uluk dedika-an tebes iha fiar sarani nian maibé  haluha atu reza ba sira (heróis da fé).

        Tuir istória no orijen iha leten, loron 2 Novembru nu'udar feriadu Katóliku ba ema sarani sira hodi reza ba sira ne'ebé mate ka iha ona fin ba sira-nia moris (finadu = fin ka rohan ba moris). Ba país sira-ne'ebé dominante ho Katóliku adota mos loron ne'e ba feriadu Nasionál, ezemplu Timor-Leste no mós país sira seluk tan. 
        Tanbá uluk liu, molok kolonizasaun portugeza, ita-nia beiala sira sei jintiu hela no ita-nia fiar maka animizmu (fiar ba be'e-matan lulik, fatuk, ai no foho lulik sira, nss.) deit, nune'e ita seidauk ka la komemora loron ne'e. Maibé hafoin tiha Portugál tama hodi koloniza rai Timór no halekar fiar Katólika no hahú fó sarani ema sira, maka ita mos hahú selebra loron ne'e tanbá ema sira-ne'ebé sarani ona mate no hakoi tiha tuir tradisaun Katóliku no kultura nian. Nune'e, to'o ohin loron tradisaun ida-ne'e buras ona iha ita-nia kultura no grupu étniku ida-idak selebra kahur ho lisan lokál ne'ebé iha, hanesan ema moris (ezisténsia) tau loron ida ne'ebe mak familia bo'ot husi kada lisan halibur hodi halo soru-mutu iha idak-idak nia knu'a hodi reza ba sira heróis da fé.

Liafuan Xave : Aparesimentu, Ezisténsia, Dezaparesimentu.

 

Hakerek nain fiar katak liu testu badak ne'e bele ajuda ita atu kompriende sa'ida maka Finadu.  

 

"Bom Finado ba ita hotu"